RTV Teorija i praksa

Drugim riječima, postoji čvrsta povezanost između uslova reprodukcije čovjekovog života i sistema informisanja koji je uključen u ovaj društveni proces. Stoga ćemo ukratko analizirati i komparirati suštinu informisanja građanskog, kapitalističkog društva, administrativno-socijalističkog i samoupravno-socijalističkog društva indicirajuči pri tom egzistiranje kvalitativnih razlika među njima.

I Marks i Engels su svojevremeno u Manifestu komunističke partije konstatirali da je još u počecima svoga razvoja klasni, kapitalistički način proizvodnje sebi stvorio uslove za veoma intenzivan razvoj proizvodnih snaga. s Kao posledica tog procesa bilo je povećanje obima proizvodnje i veče zadovoljavanje čovjekovih potreba u odnosu na prethodne društveno-ekonomske formacije. Međutim, daljni razvoj i učvrščenje kapitalističkog načina proizvodnje prevazilazio je progresivnu fazu svoje egzistencije zadobivši destruktivni oblik samoegzistencije. lako se odlikuje visokim stepenom razvitka proizvodnih snaga, proces kapitalističkog načina proizvodnje je radikalno protivrječan i odlikuje se ne samo u pogledu snažnog uticaja na poboljšanje životnog standarda nego i u smislu ostvarenja potpune dominacije nad čovjekom, ugrožavanju životne sredine, perpetuiranju nametnutih potreba, itd. 6 U cilju ostvarenja uslova svoje proširene reprodukcije kapital transcendira fabričke i državne okvire težeći da zavlada svim sferama čovjekovog života. Tendirajuči ka negaciji društvenog karaktera čovjekovog biča i društva uopšte ukupni se „kapitalistički razvoj pomjera u pravcu totalitarizma” (P. Mattick). Protivrječnosti savremenog razvijenog kapitalizma eksponiraju se kroz dijalektičko jedinstvo siijedeča dva elementa: protivrječnosti između objektivno, nužno proširene proizvodnje kapitala i istorijskog razvoja proizvodnih snaga što vodi uvečanju ekonomskih kriza i protivrječnosti između upotrebne i prometne vrijednosti robe-radne snage.

5 Dinamika razvoja kapitalizma indicirana je u Manifestu komunističhe partije, dok je svestrana naučna anaiiza toga procesa uslijedila u Marksovom Kapitalu. ‘ $ i ec < nc strane dolazi do velikog rasta proizvodnih snaga, obima proizvodnje a s druge, do oncmogućavanja zadovoljavanja stvarnih Ijudskih potreba. Povećanje zivotnog standarda izražava samo suštinu savremene pauperizacije.

147