RTV Teorija i praksa

150

pokretačkih snaga u destruktivne snage društvenih i prirodnih uslova čovjekove proizvodnje, lako je na svim nivoima postojanja kapitalističkog sistema evidentna tendencija kontrarevolucionarne prakse, ipak, sve veči i rastuči dio društvene prakse nije involviran represivnom kapitalističkom Ijušturom, čime se ostavlja mogučnost istorijske afirmacije epohalne revolucionarne prakse. Revolucionarna je praksa pokretačka snaga prevazilaženja kapitalističkog društva kroz koju se radnička klasa podiže na nivo subjekta revolucionarnih promjena. Klasna svijest radmčke kiase zadobiče obilježje revolucionarnosti kada se realizuje politizacija njene ekonomske borbe. 12 Prema tome, klasna borba odvija se i preko sistema informisanja, Iz dosadašnjeg več proizlazi da je suština buržoaskog načina proizvodnje privatnosvojinska eksploatacija rada i produkcija profita, l3 a u ovim okvirima treba posmatrati i položaj kapitalističkog, klasno-eksploatatorskog i manipulativnog sistema informisanja. Komercijalizacija i manipulacija sistema informisanja posljedica je kapitalovog juriša na čovjeka, društvo i njihov svijet. Kapital želi da podredi sebi sve sfere čovjekovog ispoljavanja a time i informisanje. Jednosmjerni proces cirkulacije informacije u represivnom buržoaskom društvu najvažnije je obilježje informativnog sistema. Informisanje uvijek potiče „odozgo” (što, naravno, ne m ° ra da znači da je samo u pitanju postojanje državnog uticaja) da bi preko transmisionih sredstava institucionalizovanog polibckog sistema došlo „dole”. Ono sadrži poruke preko kojih se zahtijeva da masa u ime „božanskog reda”. apstraktne društvenosti ili apsurdne moralnosti realizuje klasne mterese vladajuče klase. Zapravo, vladajuče klase žele (i u tome uspijevaju) svoju misao da nametnu kao vladajucu misao, One mogu predstavljati duhovnu silu jer posjeduju matenjalnu moc. Tehnologija produkcije informacije i informisanja pojavl)U]e se kao značajan instrumenat vladanja, kao sredstvo proizvodn]e i reprodukcije kapitalističkih društvenih odnosa. Ljudski rađ

12 Radnička je klasa po svome objektivnom položaju upućena da izvede revolucionarni obrat (mada postoje i suprotna gledišta u koncepciiama nj>r. Malea i drugih) građanskog načina života, a bme i mformtsanie. Za ilustraci,u_da ne bismo navodili izvode jer zahtijevaju više prostora “P° redltl: K ' IM9 rad i kavital u K Marks, F.Engels, Izabrana dela. t.I, Beograd, „Kultura . U»4S, s. 79, K.Marks, Kapital, t.I, Beograd, „Kultura". 1947, s 540; K. Mmks, Teme l,i !iZobode Osnovi kritike političke ekonomije, (Grundnsse), Zagreb „Napmea , s.a s. 167; K.Marks, F.Engels, Sveta porodica; Dela. Beograd, 1968, Institut za medu rodni radnički pokret i „Prosveta", t. V, s. 31-32.

■3 Kapitalističko društvo „postalo je jedna velika prodavnica - i mreža unosnih poslova”, R.Mi'ls, Znanje i moć, Beograd, „Vuk Karadzic , 1966. s. 12b.