RTV Teorija i praksa

transcendira hegemonijsku ulogu države - dominantnu poziciju sada zadobivaju samoupravne institucije čiji značaj u procesu političke socijalizacije Ijudi i društvene kreacije postaje veliki. Političkoj sferi socijalističke demokratije imanentno je aktivno političko učešće građana; čovjek samoupravnog socijalističkog društva postaje subjektom društvene akcije i političkog odlučivanja. Ukidanjem dominantnog privatno-svojinskog odnosa nad sredstvima za proizvodnju i eksploatatorskih društvenih odnosa, samoupravno društvo izgrađuje produkcioni odnos koji determinira izgradnju humanih Ijudskih odnosa. Proces oslobađanja rada, tj. proces ukidanja društveno-ekonomske odvojenosti neposrednih proizvođača od sredstava za proizvodnju i od proizvoda rada, stvarni je put humanizaciji društvenih odnosa i negiranju otuđenja čovjeka i svih oblika njegovog porobljavanja. Ako u kapitalističkom društvu rad nije zadovoljavanje čovjekovih potreba nego sredstvo zadovoljavanja potreba izvan njega, ako on predstavlja osnovicu političke i ideološke alijenacije - gdje preko monopola nad informacijama i političkim odlučivanjem informisanje izražava suštinu ove otuđenosti - onda proiziazi da u društvu koje ostvaruje društveno-ekonomske pretpostavke za dezalijenacijom, za zadovoljavanje Ijudskih potreba na Ijudski način, informisanje mora da predstavlja jedan od oblika procesa razotuđenja. To ne znači da proces dezalijenacije u socijalističkom samoupravnom društvu nije ponekad usporen, u stagnaciji. Informisanje gubi svoju suštinsku ulogu jer može zamijeniti čovjekovu akciju. Obilje informacija s kojima se čovjek suočava može kod njega stvoriti iluziju dobre obavještenosti koja ne stimuliše njegovu svijest i ne proizvodi potrebu za društvenom aktivnošču. Na takav način pojedinac se zadovoljava sekundarnim dodirom sa svijetom. Umjesto da istvari svoju slobodu, on od nje bježi. Razvoj samoupravljanja ima za pretpostavku stvaranje svestranog, potpunog, blagovremenog i objektivnog

!n S in°fnr Se m ° Že p . ri, l vatiti tvrdn ja sovjetskih teoretičara, a pogolovo Grušina da

40 S ' UlĆ ’ rn > ormisar 'ie « udruženom radu (Humanizaciia radne sredine), s. 13,

159