RTV Teorija i praksa

ogledaju višestruki i promenljivi odnosi između televizije i književnosti, s ciljem da se procene okolnosti i izloži iskustveno zasnovano shvatanje o mogučnostima koje se pružaju da iz tih odnosa proisteknu određene kulturne vrednosti' 1 . Načelni stav književnika je da se pisana reč i televizijsko opštenje korenito ne suprotstavljaju. Tek 5% književnika veruje u postojanje trajnog i nepremostivog jaza, koji u vrednosnom i sadržinskom smislu obeležava postojanje nezavisnih i nespojivih televizijskih i književnih područja kulture i umetnosti. Iz načelnog stava večina književnika izvlači sledeče pretpostavke: a) saradnja između književnosti i televizije ne samo da je moguča nego i kulturno poželjna; b) stvarne kulturne i umetničke vrednosti književnog i televizijskog stvaralaštva nisu unapred ograničene načinom oblikom izražavanja; osrednje književno delo nema prednosti nad dobrim televizijskim ostvarenjem; c) samosvojnosti književnog i televizijskog ostvarenja nisu bitna prepreka da se u međusobnoj saradnji i prožimanju ne pruže nove kulturne vrednosti, „upotrebljive” i za slušaoce i za čitaoce; d) medutim, kako zbog načina koriščenja i doživljavanja, tako još više zbog svog kulturnog značenja, umetničkih svojstava i estetskih mogučnosti, za pisce je vrednost televizijskog, pored načelnih iskaza o suštinskoj nezavisnosti kvaliteta od oblika njegovog postojanja i saopštavanja, ispod vrednosti književnog stvaralaštva i samo uslovno uporediva; i pisci zaposleni na televiziji pre su ~kod kuće” u književnosti nego na televiziji, e ) stoga je jedan od bitnih uslova saradnje i plodonosnijeg prožimanja televizije i književnosti upravo stvarno i sistematsko nastojanje televizije da se književnosti približi, da se prema njoj više otvori i češče inspiriše; f) ograničenja takve saradnje pisci radije nalaze u ustanovi nego tehničko-tehnološkim osobenostima. U tom smislu, za njih „medijska svojstva” postoje nezavisno od stvaralačke volje. podložna razvoju i usavršavanju, ali u svakom trenutku 1 _ relativno konstantna, kojima se književno delo i književni cin

'o Renč Berger, Art ei communication, Casterman, 1972, str. 125-127.

n Anketom je obnhvaćeno 109 književnika sa područja Srbije bez pokrajina, od 457 koji su evidendrani na osnovu članstva u Udruzenju knjizevnika Srbije u novembru 1978. godine i odrednica u leksikonima i enciklopedijama. Rezultab ce bib prikazani u posebnoj studiji.

228