RTV Teorija i praksa

posebnog društvenog interesa i sa bitnim intencijama političkog sistema, tj. da sadržava i izražava demokratski pluralizam samoupravnih interesa. To znači da se mora imati u vidu da to mje uticaj nekog izdvojenog subjekta na informaciju i intormativnu djelatnost, nego uticaj svih subjekata koji nose prava i dužnosti u sistemu informisanja, da tzv, podruštvljavanje ove djelatnosti posredstvom društvenog uticaja nije injektiranje drustvenih interesa u neki društvu izvanjski organizam, nego sve šire otvaranje ove djelatnosti i njeno sve potpunije osposobljavanje za prihvatanje, obradu i difuziju mnoštva samoupravnih interesa, za njihovo posredno i neposredno obznanjivanje, zastupanje i usaglašavanje. Dobro je što Nacrt otvara mogućnost za samoupravno interesno orgamzovanje ove djelatnosti, jer se u okviru samoupravne interesne zajednice mogu da stiču i iskazuju i materijalizuju svi samoupravm interesi naspram ove djelatnosti, odnosno neke orgamzacije udruženog rada ove djelatnosti. Time se, u stvari, na dosad najbolji način vrši i podruštvljavanje društvenog uticaja. U ovom kontekstu imenovanje poslovodnog organa, glavnog urednika i odgovornog urednika od strane osnivača, pokazuje se kao sastavni instrument društvenog uticaja, pa ga valja zadržati sve dok proces samoupravnog organizovanja ne stigne do tačke na kojoj če ovaj novi odnos apsorbovati, asimilirati ovaj instrument Ako se ovako pristupi posebnom društvenom interesu i društvenom uticaju, mogu se u istu poziciju dovesti i grupe građana koje izdaju i uređuju listove. Pošto su i informisanja u OUR informativne djelatnosti od posebnog društvenog interesa, radni čovjek i građanin i svi drugi subjekti uspostavljaju odnos prema grupi građana kao prema nosiocima ove djelatnosti radi ostvarivanja svojih prava i dužnosti. Svoje interese prema datoj grupi građana, odnosno prema njihovoj mformativnoj aktivnosti radni Ijudi i građani mogu ostvarivati i preko SSRN, ali i direktno - interesnim deiegiranjem svojih predstavnika u uređivačke savjete listova koje pokreću i koje, shodno zakonu, uređuju grupe građana. Na taj način bi se u ravnopravnu poziciju doveli svi nosioci intormativne aktivnosti, što je u skladu sa Ustavom. Po Ustavu SFRJ jasno je da su nosioci sistema informisanja radm Ijudi i građani, samoupravne organizacije i organi, društveno-političke organizacije i njihovi organi itd. Svaki od njih je istovremeno nosilac i prava i dužnosti i svi imaju odnosno moraju imati isti obim i sadržaj tih prava i dužnosti. /ato bi buducim zakonom trebalo identifikovati osnovne nosioce sistema i urediti njihova prava i dužnosti tako da bude

165