RTV Teorija i praksa

naučne revoludje, pojavljuje termin paradigme. Makluan svojim čuvenim parabolama tu naučnu revoludju nagovešteva. Ako ovo smelo poređenje ima nekog osnova, onda ovaj primer jol jednom potvrđuje da se prave naučne revolucije ne događaju ргеко noči i da je potrebno dosta vremena da nova teorija potisne vladajuću, pogotovo onda kada se radi o monopolskom položaju vladajuče teorije zbog nepostojanja ili nedovoljne konkurentnosti rivalskih. Ostaje, ipak, zabeležno da su ti periodi prednaučnih revoiucija veoma korisni za nauku, јег su obeleženi veoma krupnim stvaralačkim naporima sa obe strane. Makluanova galaktička misao ima pretenzija ka jednoj vrsti apsolutnog znanja Želi da obuhvati sve što ga okružuje i to ga vodi u prebrzo definisanje istorijskog determinizma i redukdju savremenog društva na nekoliko osnovnih pravaca. Tako strukturirana, misao se razvija u više pravaca istovremeno i podrazumeva više različitih metoda mišljenja. Iz mnoštva citata i inspiracija, koje on svodi na jednu originalnu misao, krije se u suštini protest protiv intelektualnog konformizma. Na taj način, obraćajući se istovremeno mnogobrojnim izvorima, on zauzima konvergentnu poziciju u odnosu na većinu pozicija i sistema. Mogu se razlikovati četiri osnovna pravca, četiri tradicije koje on kombinuje u zavisnosti od teme koju obrađuje i koncepta kojim to čini: organidzam u biološkom odnosno fiziološkom smislu, senzualizam, evolucionizam kao svojevrsna kategorija makluanovskog dijalekticizma, i formalizam kantovskog smisla. Najznačajniji je evolucionizam koji je čini mi se, veoma dobro primetio kolega Grabnar, upoređujući tu misao sa najevolucističkijih aspekata marksizma. Makluan je teoretičar umetnosti. Njegova sva, a naročito poslednja dela nose estetsku obojenost Ta njegova pomalo umetnička vokacija stvara nove teškoče. Опа daje njegovom delu đimenziju duboko drugačiju od filozofije ili tradicionalne ideologije, ali s druge strane izaziva dvostruko polje interesovanja: ideološko ali i striktno uraetničko, jer se Makluan određuje i u odnosu na tokove savremene umetnosti. Čini mi se da bi ovaj drugi deo interesovanja mogao imati više značaja za nas i naš današnji razgovor. M. JEVTOVIĆ; Možemo da ovaj deo razgovora zaključimo, konstatujući da se

48