RTV Teorija i praksa

onoga što mu se pripisuje. Potpuno jednostavno i banalno govori đa Gutenberga smenjuje Markoni, ili Tesla, svejedno. Govori da nas televizija menja i onda kada aparat nije uključen; da roboti dolaze. A mi nismo svesni šta nam se događa i ne umemo da se branimo. Samo što to govori drugačijim jezikom, jezikom objekata svog razmišljanja, jezikom savremenih komunikacionih medija. I, kao što čovek mora znati kompjuterski kod da bi kompjuter mogao koristiti, treba i da dekodira Makluana, njegove skraćenice i slogane. U sopstvenom interesu. Makluan ne stoji iza većine stavova koji mu se pripisuju, a među njima su i dva stava koje mi evociramo kao glavne. Sigurno bi se pobunio i na naše pokušaje da ga smestimo u okvire klasičnih teorija, u kasični naučni sistem, u ideološke sfere i samoupravljanje. A pogotovo na refleksije koje nam nagoveštava Igor Mandič. Mandić je to sam nazvao „jeretičkim prilogom”, ali ja moram da kažem da g , ja tako i doživljavam, jer me podseča na ceo jedan sve masovniji pokret na Zapadu, pokret oživljavanja okultizma kao „naučne dicipline”, čiji današnji centri u Parizu, Londonu i Njujorku, pod imenom dva okult-velikana ovog veka, Gurđieva i Uspenskog, ponovo okupljaju Ijude u hermetičke grupe, nudeći sigurne puteve ka tajnim saznanjima i nadljudskim sposobnostima. Mislim da je Makluan, sav onako nerazumljiv, često konfuzan, neobuzdanih, razbarušenih misli, zbilja daleko od bilo kakvih prizivanja Istoka, zena, jungovskih teorija snova i raznih vrsta „hiden noulidža”. Trebalo bi takođe razmisliti o terminu koji mu pripisujemo: metafizičar medija. Zar iz naše električne okoline, koja nas transformiše, ne proističe najmetafizičkija epoha koja je ikada postojala u Ijudskom društvu? A ta metafizika prestaje biti teorijska i počinje bivati očiglednom. Jer, čovek prestaje biti konceptualan. Kako, inače, objasniti da iz mnoštva Makluandvih misli i verbalnih parada odabiramo dva aforizma koje dižemo na nivo teorija, a istovremeno se smejemo njegovoj tvrdnji datoj još 1972. đa će za deset godina auto nestati sa naših ulica. Meni Makluan liči na arheologa, antropologa koji istražuje, pronalazi, i više pita nego što odgovara. On je otišao ali su njegova pitanja ostala. Čini mi se korisnijim tražiti odgovore na njegova pitanja nego naučna objašnjenja za njegove misli. R, BOŽOVIĆ; Mislim da smo sad na putu koji nas vodi dalje. I moram reči da mi je sijaset asocijacija vrvilo dok je Igor Mandič govorio. To

55