RTV Teorija i praksa

predstave i sl. ograničenog pa čak i lokalnog dometa. Ono što se zbiva na radio-stanicama, što preko programa otkriva sliku kulturne sredine u kojoj ove deluju, ima daleko veči domašaj pa stoga i oni, čijim posredstvom se ta ili takva predstava može da stekne, imaju uvećanu odgovornost Ako pođemo dalje od dela naslova koji govori o našoj muzičkoji stvarnosti, nju treba videti i u neophodnosti da visoke škole obrazuju kadrove koji bi zadovoljavali potrebe RTV organizacija za muzičarima sasvim određenog profila. Biduči da sam izvesno vreme radio i na televiziji, to su nu oba medija dovoljno poznata da bih sa sigurnošču mogao da ukažem na probleme koji se ovde javljaju. Svi oni minuti koji do slušalaca dopiru posredstvom radio-talasa gotovo da ih ni u jednom trenutku ne pobuđuju na razmišljanje sa kojim naporom taj zvuk nastaje. Tek kada nešto zasmeta, u tom slušanju koje često protiče uzgredno, javlja se reakcija pa često i kritičke primedbe usmerene bilo na način na koji je jedan program sastavljen, vreme u koje je emitovan ili oblik u kojem je prikazan propračen odgovarajučim tekstom. Sve ovo govori o složenosti zadataka koji se postavljaju pred muzičare radija kao i činjenici da su u pitanju muzički stručnjaci drukčijih svojstava. Možda postoji hiperprodukcija muzičara na visokim muzičkim školama, možda ne, tek, pritisak na upražnjena mesta u RTV organizacijama veoma je velik. Na to svakako utiče magijska privlačnost radija, posebno televizije, mogučnost : ispoljavanja u javnosti i vršenje određenog uticaja. Kada se takva jedna prilika pojavi, na scenu stupaju kadrovi obrazovani u visokim muzičkim školama jer se, konačno, takav uslov postavlja. Uvid u školske kvalifikacije kandidata otkriva da se osposobljeni za bavljenje ovim poslom smatraju i muzički pedagozi i instrumentalisti i kompozitori i dirigenti, i polaznici teoretsko-nastavničkog odseka. Posedovanje diplome visokoškolske pedagoške ustanove dovoljan je uslov da se konkuriše ali i da takav kandidat bude primljen za obavljanje poslova muzičkog urednika radija. Posle toga nastaje mukotrpan rad na sticanju iskustva i, najčešće, tumaranje u mračnim sferama neiskustva i - nepoznavanja materije. Pokušajte da zamislite jednog opredeljenog pijanistu koji izlazi sa visoke muzičke škole a koji tokom studija nijedanput nije zasvirao u javnosti. Otiskuje se u život i počinje da stiče iskustvo na račun slušalaca koji plaćaju ulaznice, organizatora koji snosi troškove iznajmljivanja

104