RTV Teorija i praksa

identifikaciona jedinica pa su otuda emisije kraćeg trajanja od polovine tog intervala ostajale neobuhvaćene Izuzetno ukoliko je ispitanik izjavio da je slušao samo jednu emisiju čije je trajanje svega nekoliko minuta, iako krače od polovine vremenskog intervala, i takav odgovor se prihvatao, pa je to bio jedan od izvora neprec : znosti. Druga nepreciznost se mogla pojaviti kada slušana ili gledana emisija premaša minutažu jednog intervala a ne doshže vrednost dva intervala. U takvom slučaju je primenjivan princip zaokruživanja vrednosti intervala i to, ako prelazi u naredni interval u trajanju većem od jedne polovine njegove vrednosti uzimao se čitav interval, a ako ne dostiže polovinu, zanemarivao se. Za jednu emisiju se smatralo da je slušana ili gledana ukoliko ispitanik izjavi da je čuo ili video čitavu emisiju ili više od polovine njenog ukupnog trajanja. Izuzetak od ovog pravila su emisije mozaičkog tipa (sastavljene od više zasebnih, često nezavisnih priloga) pri čemu se prihvatao i odgovor o siušanosti ili gledanosti samo jednog dela emisije. Na primer, gledalac je mogao da vidi samo film u emisiji Kino oko a da ne prah razgovor u studiju koji se vodi posle prikazanog filma. U zajedničkoj publikaciji svih RTV centara „Priručnik za intervjuera” posebno su pobrojane sve emisije mozaičkog hpa svih RTV centara čiji su programi bili predmet istraživanja. Uz sve navedene aproksimacije koje su bile definisane pri određivanju pojma „slušanosh” ili „gleđanosh” neke emisije ostalo je otvoreno pitanje sušhnskog značenja „slušanosh” odnosno „gledanosh”. Na>me, poznat je fenomen slušanja radija uz podeljenu pažnju. Kako u takvim

56