RTV Teorija i praksa

'stina o otvorenosti o којој govori i njen efekat na Ijudsku svest. Izbor i redosled činjenica - to je svojevrsno komentarisanje, svojevrsno izlaganje misli i ideja, to je idejna funkcija u kojoj se izražava bitna poruka informacije; kroz izbor i redosled činjenica usmerava se sadržaj i informacija dobija pravac koji novinar želi: događaj više nema prvobitni oblik već izmenjen, onakav kakav mu je novinar dao, iako je suština ostala ista. 6. Sve novinske informacije počivaju na potpuno istim osnovama, bez obzira što se javljaju u različitim oblicima, kroz novi arske vrste (žanrove). To znači da je sadržaj novinske informacije vazda istovetan, životna činjenica koja uvek mora da ima tačno određena svojstva (obeležja): novost, aktuelnost, istinitost i važnost ili zanimljivost, s tim što je različit položaj tih svojstava (obeležja) različitog intenziteta od vrste do vrste - negde se neka od tih obeležja jedva naslučuju, a neka imaju istaknuto pa i primarno mesto. U „čistom” stanju najčešče se pojavljuju samo u klasičnoj vesti, što potvrđuje činjenicu da je na tom obliku novinarskog izražavanja sagrađena čiiava zgrada novi arstva. Od koiikog su značaja ova obeležja novinske informacije, zapravo sadržaja novinske informacije, pokazuje i činjenica da če, ukoliko nedostaje samo jedno od ovih svojstava, biti prekinuta nit koja jedan životni događaj (pojavu, ličnost) uvlači u novinsku informaciju. I reportaža bez novosti, aktuelnosti, važnosti ili zanimljivosti i, naročiio, istinitosti onoga o čemu govori, nije novinska kategorija. Uostalom, granična linija koja deli žurnalistiku i literaturu nalazi se između stvarnosti i fikcije; novinarstvo prikazuje svet onakav kakav je, a književnost stvara svoj umišljen svet, onakav kakav bi mogao da bude. 7. Novinske informacije, kao i svi društveni fenomeni, imaju sadržinu i formu. Ova dva elementa čine jedinstvenu dijalektičku celinu; forma je dobra ako odgovara sadržini - nemoguče je reći obrnuto; sadržaj je dobar jer odgovara formi. Novinarski proizvod, informacija, predstavlja dakle složenu smisaonu organizaciju elemenata raspoređenih po određenom sistemu i po uzročnoj vezi i ta kompoziciona celina

125