RTV Teorija i praksa

novinara, ulazila u redakcije bez diplome novinarskog ili nekog drugog višeg učilišta. Na uzorku od 500 novinara, istraživanja su pokazala ovakvu obrazovnu strukturu: samo je 13,6% novinara diplomiralo na nekom fakultetu dok je 33% bilo iz reda propalih studenata. Ргеко polovine imalo je svedočanstva srednjih škola. U SR Nemačkoj je, međutim, došlo do übrzanog pomeranja shvatanja a i kadrovske politike koja je počela da favorizuje školovane novinare. Tome su prethodila istraživanja na univerzitetu i profesionalnim organizacijama u masovnim medijima. Sintezu novih saznanja formulisao je rukovodilac Instituta za publicistiku Slobodnog univerziteta u Zapadnom Berlinu (1975):',,U perspektivi obrazovanje komunikacijskih praktičara treba sprovoditi u jednoj instituciji, u kojoj se teorijski i praktični elementi međusobno prožimaju, a to je fakultet... Cilj obrazovanja komunikacijskih praktičara na visokoškolskom nivou nije samo priprema za rad u javnim glasilima, nego i njihovo osposobljavanje za delovanje u sve brojnijim i raznorodnijim službama informativnih kontakata sa javnošću, a najzad i školovanje za medijsku pedagogiju.” Mada su putevi kvalifikovanja za novinarstvo različiti prema zemljama, posle uvida u neke obrazovne modele proizilazi da su kategorije sličnosti dosta visoko izražene. Reč je o tri osnovna modela: Trebalo bi, najpre, obeležiti tradicionalna opredeljenja prema školovanju novinara u pojedinim zemljama. Univerzitetsko obrazovanje novinara izrazito je favorizovano u SAD gde postoji oko 140 specijalizovanih fakulteta za novinarstvo i komunikacije. SR Nemačka, Skandinavske zemlje, socijalističke zemlje Istoka, Jugoslavija, Italija, Francuska i Austrija, Japan i Indija imaju relativno razvijenu visokoškolsku nastavu sa samostalnim novinarskim fakultetima ili odsecima pri humanističkim fakultetima. Sklonost univerzitetskog školovanja novinara nemaju, na primer, u Vel. Britaniji. U svim sredstvima javnog informisanja od ugleda imperativan uslov za prijem je visokoškolska kvalifikacija, ne nužno i novinarska. Zabavno-revijalna štampa, štampa i RTV regionalnog i lokalnog karaktera,

96