RTV Teorija i praksa

Rezultati ovakvog spajanja u vizuelnim medijima bili bi manje upečatljivi. U radio-drami - magnetskom zapisu zvučne igre - omogučeno nam je usredsređivanje npr. na jednu esejističko-filozofsku materiju bez ikakvog uplitanja pejzažnog ili pokretnog. Percepciju tako izgovorenog esejističkog pasaža (off) ometao bi u vizuelnim medijima čak i miran, nepokretan kadar, Esejistika na radiju, naglo prekinuta i spojena sa određenom zvučnom senzacijom, namah dobija dodatni smisao. Kontemplacija dejstvuje prodomo, kao brza misao, i sa dramsko-muzičkim događajem ostvaruje višeznačnost. Ta „smeša” uspostavlja među molekulima interakciju, preplitanje atomskih putanja, preskakanje neutrona i, najčešče uz bumu reakciju, dolazi do jedinjenja. To su hemijski procesi radiofnske dramaturgije. Majka Olga iz sela Kralja jeste povest o udatoj ženi, ugrabljenoj u ratu, o njenom nasilnom srednjovekovnom braku u zabačenim selima Albanije. Novi ~muž” je čuva kao kučno božanstvo dok se ona zatvara u sebe i ne progovara reč ni sa kim od ukučana punih sedam godina. Posle dugog zatočeništva postaje i predmet diplomatskih nota, Kada joj muž Albanac umre, uspeva da se, posle raznih kafkijanskih situacija u administrativnim hodnicima Tirane, vrati u Crnu Goru i nastavi da živi u svome zabačenom selu, ne znajuči ništa o sinu iz prvog braka ni mužu koji je poginuo u partizanima. Igrom slučaja reporteri Radio-Beograda pronalaze joj sina. Posle nekoliko decenija ona se susreće sa njim pred mikrofonima - svedocima. Naporednom ekspozici jom ove povesti i Kjerkegorovih Pisama Regini spojene su gorštačka balkanska naracija i ■sevemjačka eklezijastička atmosfera, Radijska igra je tako prodrla u genotip čovekove sujete i čežnje da pokorava. Kjerkegorov prekid vereničke veze, kako bi se osetio žrtvom i pronašao motiv za introvertnost, patnju, za filozofiju strepnje, njegovo nasilje nečinjenjem, prepoznalo se u tamnom, agresivnom, nežno-divljačkom : siledžijstvu Albanca Krasnićija.

139