RTV Teorija i praksa

Svakako da su pevači. koji su /ahvaljujući pločama stekli popularnosL našli priliku da se pokažu pred širokom publikom koja je / nala samo njihov gias sa radija i ploča a nije imala priliku da ih sretne na turnejama, Šansone i pevači imali su u ukupnom televi/ijskom programu sekundarno mesto: učestvovali su u emisijama koje su imale svoju strukturu gde su oni bili voditelji - posrednici, uspostavl jajući kontakt sa publikom i/ emisije u emisiju, obe/beđujući njenu vemost. Evropske televi/ijske organi/acije obračale su pažnju na popularnu mu/iku novog stila. Vrlo rano su BBC i nezavisna mreža u Velikoj Britaniji u svojim programskim shemama dale mesta mu/ičkim emisijama za mlade i ~hit paradama”, gde su se pojavljivale u delirijumu grupe koje su imale uspeha na pločama i na radiju. Kontinentalne televi/ijske organi/acije prihvatile su ih tek sedamdesetih godina. АИ kako su ove emisije mogle da iza/ovu nera/umevanje većeg dela publike, emitovane su u vreme kada nije bila velika gledanost, krajem popodneva ili kasno uveče. Kao primer navodimo Rockpalast nemačke televi/ije - emisiju koja je na programu nekoliko puta godišnje (od 23.00 do zore ekran je ustupljen grupama i mladima) zatim rok festival koji je juna 1985. godine tokom petnaest časova emitovan putem interkontinentalnih satelita i bio dostupan gledaocima 150 zemalja, a sve u cilju borbe protiv gladi u Afri'ci. OZBILJNA MUZIKA NA TRADICIONALNO Ј TELEVIZIJI Za organizacije državne televi/.ije o/biljna mu/ika je deo kulturne politike koju one treba da ostvare shodno svojim statutima. Još od samog osnivanja evropske radio-organi/acije održavale su stalne kontakte i posvečivale mnogo vremena i sredstava mu/ičkim programima. One su koristile ploče o/biljne mu/ike na svojim „Trećim programima” i drugim delovima programa. Televi/ija nije sledila ovaj model jer se u prvo vreme mislilo da slika nema šta da donese mu/ici i da mu/ika treba da ostane jedna od specijalnosti radija, U stvari u doba kada kamere nisu imale posebnu osetljivost,

115