RTV Teorija i praksa

koju pre/iru estete Tako, konkurs virtuo/a koji neizbežno ima sportski privid može samo čak i i/ ovog razloga da znatno uveća uobičajenu gledanost televizijskih koncerata (takav je slučaj sa direktnim prenosom Konkursa kraljicć'Elizabete na Belgijskoj televiziji); dugoročna korist mogla bi da se očekuje ukoliko bi se samo jednom delu ove nove publike svideli koncerti Betovena ili Bramsa i ako bi oni poželeli da ih ponovo čuju i otkriju da o/biijna mu/ika nije dosadna A KULTURNI PROGRAMI? Prema modelu Trečeg programa BBC od pedesetih godina sve evropske organi/acije državnog karaktera imaju na radiju programe na kojima se nala/i o/biljna i i druge vrste mu/ika (i/vesni oblici dže/a, nekc sansonc, ponekad folklor) kao i, u različitim odnosima, govorne emisije od kuiturnog /načaja Ovi programi /adovoljavaju potrebe malog dela publike јег јој pružam sadržaje koji se ne nala/e na veoma šarolikim i neujednačenim shemama ostalih programa U evropskim televi/ijskim organi/acijama oni koji imaiu više programa obično na jednom emituju više kulturnih emisija nego na ostalim (BBC 2, Kanal 4 u Velikoi Britaniji. ARD 3 u Nemačkoj, RTBF 2 u Belgiii' međutim nijedan program nije isključivo kulturni jer јс ova vrsta produkcije skupa a publika којој se obraca vrlo je mala U SAD nekomercijalne stanice PBS nude msvojim programskim shemama umetničke emisije (mu/ičke ili po/orišnei jevtine ili engleskog porekla. jer su i njihovi i/vori prihoda - koji ne potiču od ekrana - ograničeni U ovoj /emlji gde је komercijaina snaga velikih kanala nametnula vrlo popularan ali ne i kreativan model, inteligencija teži dinamičnoj kulturnoj televi/iji koia bi i/begla serije i /abavu 7bog toga ie među ovom \ rstom publikc vladao veliki entu/ija/am kada su svoje programc počele da emituju kablovske mreže sa kulturnom orijentacijom 12 Najambicio/ni ja CBS Cabie koiu ic stvorila.CßS tokom 1982 godine trajala ic samo 14 mcscci Stanica se nadala

ФЧУ Wtorid, septembar 1984, str. I - 1 8

120