RTV Teorija i praksa

tekst molitvena pesma pucketanje vatre vetar grom i pesma krstonosaca Svaka „linija”, kad budemo otpočeli biče postavljena na poseban kanal sa montažom. Te linije, međutim, još ništa ne rešavaju dok se ne pronadje njihov medjusobni odnos Kretanje, formiranje zvučnih tokova, njihova dinamička slika i položaj teksta u tom zvučnom kolažu u nameposrednijoj su zavisnosti od perceptivnih sposobnosti slušaoca, njegove potrebe da bez ikakvog naprezanja razaznaje svaku izgovorenu reč.'Pucketanje vatre, vetar, tiha molitvena pesma, to su dodatne informacije koje potpomažu formiranje mentalnih slika, njihovo obogaćenje. Nije stvar u tome da slušalac samo sazna da neko peva, da gori vatra, duva vetar i da udara grora več da to primi na način koji ga neče umarati, koji če mu prijati, izazvati njegovu dalju radoznalost. A to če se dogoditi samo ako raspored i količina tih informacija padnu u pravo vreme. U pitanju su ponekad deliči sekunde. Slušalac veoma intenzivno „radi”, troši perceptivnu energiju, rasporedjuje u svojoj svesti mnoštvo podataka. Nijedan od tih podataka ne sme da bude izlišan. Efekat groma na primer, gubi smisao ako dolazi neposredno posle reci „udari grom u stari zapis”, grom več postoji u svesti slušaoca, mentalna predstava groma nastala je istog časa kada je slušalac te reči čuo. Efekat može biti koriščen samo ako se znatno razlikuje od mentalne slike groma izazvane izgovorenim tekstom, a za to mora da postoji razlog. Muzička predstava groma, elektronska ili bilo koja, ako su se reditelj i muzički saradnik odlučili za takav jedan zvukovni jezik, takodje može imati smisla, stilizovana slika groma je delimično nova informacija. Mentalne slike koje izaziva muzika su krajnje apstraktne. One se obrazuju izvan područja u kojima deluje glavna priča, tekst, uopšte sav onaj zvukovni jezik koji možemo prepoznati, imenovati, utvrditi njegovo prirodno poreklo. Imam osećanje da muzika tim svojim slikama obuhvata jezgro „glavne priče” opisujuči do u beskraj koncentrične krugove oko nje.

67