RTV Teorija i praksa

lako tempo u ovom trojnom upoređivanju nema primarnu ulogu, već pre svega značaj elementa omogućava precizniju tonsku reprodukciju, ipak ćemo konstatovati da: a) primeri iz Mačve za svoju osnovnu metronomsku jedinicu najčešće imaju četvrtinu note (28 puta) sa rasponom od M.M. = 40-120, osminu (10 puta) od M.M. = 90-132 i četvrtinu sa tačkom sa rasponom M.M. = 60-65 (2 puta). b) primeri iz Makedonije su metronomski precizirani četvrtinom (19 puta) M.M. = 50-208 i osminom (17 puta) M.M. = 120-280 i u četiri primera šesnaestinom M.M. = 200-240; i c) primeri iz Poljesja su ograničeni na četvrtinu (27 puta) M.M. = 50-168 i osminu (13 puta) sa M.M. = 112-184. Metričke forme mačvanskog narodnog pevanja u govornom obliku pokazuju prevagu deseterca (18 primera ili 45%) i osmerca 080404 (5 primera ili 12,5%), dok su osmerac 080503 i sedmerac 070403, po ulozi u ukupnoj masi primera, u drugom planu. Sa zastupljenošću od 5% karakterisani su obimnost i uloga metričke kontaminacije i celovitih refrena - pesama, čime se i završava ukazivanje na pojave koje se posebno ističu. U ovako uzorkovanoj osnovi za kompjutersku interpretaciju muzički materijali iz Makedonije pokazuju osobitu tendenciju grupisanja u osmercima: 080503 (11 puta) i 080404 (10 puta), uz znatno manju pojavnost deseterca 100406 (samo 2 puta). Metrička kontaminacija i pojava celovitih refrena su nešto naglašeniji nego u Mačvi, ali se kreću u uglavnom istim okvirima. Sa primerima iz Poljesja pojavile su se, međutim, očekivane razlike koje ukazuju na manju stabilnost metrike kazivanih tekstova, jer se metrička kontaminacija javlja u 18 primera (čak 45%), što je prirodno praćeno i nešto umerenijom naglašenošću pojava zaokruženih refrena-pesama (6 ili 15% primera). U strukturi metričkih formula ova činjenica ima i svoju dalju potvrdu, a i objašnjenja. Konstruktivne forme iz uzoraka sva tri posmatrana terena imaju zanimljive karakteristike, pa ćemo one koje se najčešće javljaju prezentirati tabelarno zajedno:

134