RTV Teorija i praksa

inicirano od dade i nadrealizma nastavljeno je u raznim kasnijim pravcima, bez obzira na njihove različite ideološke boje i vodilo je ispitivanju fotografije, filma, zvuka, svetla, kineze i kompjutera kao sredstava za stvaranje umetnosti. Bauhaus je, na primer, kroz eksperimente uveo zanatsko umeće sa ciljem otkrivanja prirode različitih medija. lako najbliža konstruktivizmu po svojoj naklonjenosti formalnom, Bauhaus škola je posebno podsticala rad na filmu i fotografiji. Doista, fotograf i slikar Laslo Moholj-Nađ (Laszlo Moholy-Nagy) koji je tamo predavao izjavioje da će ~u budućnosti čovek bez kamere biti nepismen”. Pošto je televizija (kao i fotografija i film pre nje) ponudila nov vizuelni jezik, bilo je neumitno da umetnici pokušaju da njime govore. Ne postoje verodostojni zapisi o prvobitnim pokušajima umetnika da rade sa televizijom, bilo da proizvode filmove namenjene kućnom gledanju (za razliku od prikazivanja filmova napravljenih kao filmovi рег se ), bilo da aktivno proizvode u kontekstu same televizije. Znamo da je Nikola Šefer (Nicolas Schoffer), čiji su osnovni mediji bili svetlost i kinetika, napravio pedesetih godina delo па filmu za emitovanje u Francuskoj, ali to je sve. U Nemačkoj je Volf Vostel (Wolf Vostell), umetnik sa jakim afinitetom za dadu, napravio happening (Ereignisse Fiir Millionen) posvećen televiziji. Još značajnije je to što je poređao na gomilu razbijene, neispravne, obojene pa čak i mecima izrešetane TV prijemnike koje je izložio u Kelnu 1959. godine, a četiri godine kasnije i u Smolin Galeriji i Njujorku. Korejski kompozitor Nam Đun Pajk, koji je takođe radio u Kelnu, izložio je trinaest televizora sa različito iskrivljenim slikama, pod nazivom Electronic TV, kao dopunu izložbi eksperimentalne muzike u Galeriji Parnas. Kasnije (1965. godine) Pajk je nabavio prvi portabl video-tejp rikorder koji se pojavio u Njujorku, i 4. oktobra snimao iz taksija posetu pape Jovana. To je iste večeri prikazao u kafeu ~Au Go-Go”. Tom priliom je u propratnom tekstu predskazao: „као što je tehnika kolaža zamenila ulje, tako će katodna cev zameniti platno”. Pajk se zainteresovao za leleviziju posle 1958. godine, kada je putovao u Keln da radi u studiju za elektronsku muziku pod upravom Karlhajnca Štokhauzena (Karlheinz Stockhausen), gde je tada radio Džon Kejdž (John Cage). Pajkovi prvi TV eksperimenti delimično su nastali pod Kejdžovim uticajem, ali takođe i iz njegovog izrazitog osećaja za značaj novih tehnoloških dostignuća: lasera,

79