RTV Teorija i praksa

Hanuškjeviča (Hanuszkiewczj. Postoje već dela klasične pozorišne i filmske adaptacije kao što su Šekspirova dela Pitera Bruka (Peter Brook), Lorensa Olivijea (Laurence Olivier), Orsona Velsa (Orson 'VVelles). I besmisleno postaje pitanje koja je od tih adaptacija „vernija” Šekspiru. Važno je koja nam od tih pozicija daje Šekspira autentično važnog za nas. Teško je presuditi koja bi varijanta bila ekvivalent elizabetanskog pozorišta jer nam nedostaje ondašnji mentalitet, osetljivost, nedostaje čitav splet uslovljenosti koje vezuju umetnost sa njenom epohom. Takođe bi nam teško bilo danas da razumemo smisao magijske umetnosti јег je on bio označen verom i određenim tipom plemenske povezanosti. Nečemo zaista razumeti ni smisao grčke katarze jer je mitologija, koja je tada spajala scenu sa gledalištem u zajedničkom osečanju opasnosti, za nas danas egzotična priča. Adaptacija nije ekvivalent knjige i ne može je zastupiti. Trebalo bi da bude interpretacija literarnog materijala, njegovo novo čitanje, dakle, svojevrsna režija. Jer, svaki čitalački prijem literature takođe je, u izvesnom smislu, njena režija. Ista pozicija literature dozvoljava postojanje različitih koncepcija njenog razumevanja. Približan karakter ima postupak književnog kritičara koji, primenjujuči raznolikost analitičkih metoda i mnoštvo tački gledišta, povećava šansu za dolaženje do suštinskih sadržajnih i formalnih vrednosti dela. Jednokratno opštenje sa umetničkim delom isključuje potpuno pronicanje u njegovu složenu strukturu. Adaptacija proze je uvek jedna od mnogih mogučih propozicija, jedna od mogućih varijanti razumevanja literarnog materijala i načina njegovog koriščenja. Literarni iskaz ima ogromnu značenjsku zapreminu u koju ulaze, kako semantička neizoštrenost jezičkog materijala. tako i subjektivni karakter procesa shvatanja i razumevanja dela od strane nrimaoca. Tako čak i prevodilačka umetnost traži novu formulu koja proširuje slobodu prevodioca u ispravnom uverenju da je potpuna saglasnost originala i prevoda nedostižna. Ako pojavu adaptacije posmatramo kao naročiti slučaj aktuelizacije literarnog dela, onda če biti korisno da se

106