RTV Teorija i praksa

poslužimo Ingardenovom (Ingarden) diferencijadjom između dela i njegove konkretizacije. Roman Ingarden literarno deio tretira kao shematski proizvod čiji „elementi i momenti istupaju u stanju naročite potencijalnosti”, „skriveni su” i „nalaze se u stanju pripravnosti”. - „Delo nikada nije shvatano ravnomerno i potpuno u svim slojevima i sastojcima. Ono se otkriva i razvija u konkretizacijama, živi zahvaljujuči mrioštvu konkretizacija, mada se od njih razlikuje”. - „Gotovo je nemoguće predvideti kako će se formirati određena konkretizacija” jer ona izlazi „па nužan način” van dela i „nikada ne poseže tako daleko kao samo delo”. lako su „granice promenljivosti konkretizacije označene, dve proizvoljne konkretizacije istog dela mogu se međusobno razlikovati”. Ingardena pre svega interesuje pojedinačna čitalačka „aktuelizacija” pisanog književnog teksta, ali gornja razmatranja takođe ostaju na snazi za druge forme predstavljanja književnog dela, na primer na sceni, ekranu, radiju. I tu se dve proizvoljne verzije (pozorišna ili radijska) istog dela mogu međusobno razlikovati načinom „aktuelizacije” i tipom ispunjavanja njegove „sheme” konkretnim elementima. Nijedna od tih verzija nema šansu da iscrpi sve mogućnosti koje postoje u literarnom zapisu. Adaptacija destrukturalizuje književno delo da bi ga organizovala prema drugačijim principima, ruši njegovu unutrašnju ravnotežu da bi je zamenila poretkom drugog tipa. Svako delo poseduje unutrašnju, potencijalnu sposobnost porasta. Sadrži, naime, mnoštvo па izgled drugorazrednih elemenata koji ipak vrše važnu komplementarnu funkciju u harmoniji njegovih „vrednosnih kvaliteta”. Promena materijala, prenošenje dela na teren druge umetnosti i u kontekst različitih estetskih uslovljenosti stvara novu situaciju u kojoj dolazi do premeštanja komponenata i stvaranja njihovog novog sistema. Na taj način često mogu doći do izraza pre toga skrivene estetske vrednosti dela. Adaptacija je stvaralački čin koji zahteva potpunu slobodu u postupku. Što je slobodnija to će biti bliža pra-uzoru. Kao i uvek u umetnosti o tome odlučuje intuicija kojoj se može verovati jer, kao što je poznato,

107