RTV Teorija i praksa

giavnim crtama uspostavio sopstveni sistem neophodnih kvaiiteta bez kojih je, u većoj iii manjoj meri, u principu uopšte nemoguće zamisliti muzićkog kritičara - time je donekle več „ustanovio svoje mesto”. Stvaralački opus Petra Bingulca kao muzičkog pisca rasprostire se u vremenskom periodu od gotovo šest decenija (1927 Duhovni koncert „Obilića”. Gostovanje g. Hibnera, „Misao”; 1985 Kornelije Stanković i problemi zapisivanja crkvenih melodija, zbornik radova „Kornelije Stankovič i njegovo doba”). Karakteriše ga širok dijapazon razmatranih problema izraženih kroz različite književne vrste kao što su prikazi, kritike i recenzije u novinama i časopisima, polemike, eseji, studije, članci... Zapravo, centralno mesto u Binguičevom publicističkom radu predstavljaju poije kritike i oblast esejistike. Novinsku, tekuću - dnevnu iii periodičnu - kritiku naročito je negovao ugiavnom krajem dvadesetih i početkom tridesetih godina našeg veka, da bi se u svom kasnijem stvaralaštvu skoro iskijučivo posvetio nekoj vrsti siobodnjijeg esejističkog razmišljanja o muzičkim, i šire gledano umetničkim pojavama. Međutim, ne praveći raziiku između Binguica kritičara i Binguica esejiste, pokušačemo da ~bez potrebe za stavom veoma umerenog Moderato pokreta i neutralne mezzoforte dinamike, uz svečanu Maestoso ekspresiju” 2 sagledamo jednu, kako nam se čini, bitnu odliku njegove ličnosti muzičkog pisca, a to je uvek budan kritički duh, kritički odnos i stav. Prihvatajuči na ovaj način upučen izazov, ali samo u smislu osvetljavanja i definisanja več „ustanovljenog mesta”, vračamo se motu ovog rada i Bingulčevom kritičkom „vjeruju”, Jedno od osnovnih pitanja koja se nameču savremenoj kritici, književnoj i umetničkoj, može se svesti na diiemu da И je kritika objektivna nauka, da li je uopšte posebna naučna disciplina, ili je jedan vid umetničkog stvaranja. Razlike u stavovima kreču se od prisnog vezivanja kritičkog čina za stvaralački čin uopšte, pa do potpunog

2 Petar Bingulac, „Zasiuženo priznanje” - povodom 70-godišnjice rođenja kompozitora Stevana Hristića, „Savremeni akordi”, 1955, br 4-5, godina 11, str 65

67