RTV Teorija i praksa

U ovoj, prvoj, fazi razvoja fflma dominantan je, dakle, bio uticaj pozorišta na fdm i to takav uticaj koji nije davao pozitivne rezultate. Uslovnosti pozorišta ne mogu se prenositi u svet fflma, kao što ni scenario ne može biti identičan đrami. Dobra ekranizacija pozorišnih dela zahteva izmene upravo u scenskim osobinama drame i njeno prekomponovanje u fflmski scenario. Na taj način delo se pretače u uslovnosti filmskog jezika. Dakle, svojevrsnim „izneveravanjem” drame fflm prestaje biti mehaničko sredstvo reprodukcije drugih umetnosti i počinje pridobijati dostojanstvo autentične i samostalne umetnosti. Pogrešno bi iz ovoga bilo zaključiti da pozorište nije ostvarilo nikakav pozitivan uticaj na fflm. Naprotiv. Pozorište je fflmu pomoglo da brže stane na „sopstvene noge” i pružilo mu je dragocene upute iz svoga dugog i bogatog scenskog iskustva. Film je, pošto se oslobodio pozorišnih manira i konvencija, nastavio traganja u sopstvenom stvaralačkom izrazu i nedugo iza toga rezultati su počeli da se iskazuju kroz umetnički vredna ostvarenja. I više od toga - film je sve češće počeo da ostvaruje uticaj na toliko stariju, veoma uglednu pozorišnu umetnost. U čemu se prevashodno ogleda pozitivan uticaj fflma na pozorište? Po M. Rankoviću fflm može pozitivno da deluje na pozorište tako što će u njemu otkrivati one latentne mogućnosti usavršavanja pozorišnog izraza koje su pozorištu kao umetnosti imanentne, a koje su iz objektivnih, tehničkih ili nekih drugih, razloga do sada ostajale neiskorišćene. Pokretna pozornica stimuliše potrebu za bržom promenom scena, analogno dinamici promene kadrova na fdmu. Brži tempo, veća dinamika radnje jesu neki od uočljivijih zahteva koje je fflm postavio pozorištu, a koji su doprineli snažnijoj pozorišnoj komunikaciji." Јег, ritam je jedna od važnijih osobenosti fflmskog izraza. Neki teoretičari ritmu fflma pripisuju izuzetna estetska svojstva. Tako, na primer, D. Stojanović piše da je „ritam (je) mesto na kojem se sjedinjavaju motoričnost sa doživljajem, čulnost sa svešću, osećajnost sa cerebralnošću. On je jedinstvena platforma za ostvarivanje vrhunskog jedinstva estetskog fenomena, najviši

2 lsto, str. 142,

139