RTV Teorija i praksa

Ova Habermasova tvrdnja na tragu je Marksovih pretpostavki o društvenoj optimalnosti modemog univerzalnog saobraćanja, zapravo o neophodnosti da se ono podredi svima kako bi bilo podređeno i individui. 3 U istoj ravni su i promišljanja Hansa Magnusa Encensbergera, koji upravo na primjem modemih komunikacijskih oblika, posebno posredstvom elektronskih medija, pokušava utvrditi mogućnosti za prevazilaženje postojećih komunikacijskih odnosa i nejednakih mogućnosti distribucije komunikacijske moći. Polazeći od toga da su mediji masovnog komuniciranja, posebno elektronski mediji, značajan produkcioni faktor savremenih draštava, te da njihovi proizvodi, kao i proizvodi dragih industrija imaju određenu upotrebnu i prometnu vrijednost, Encensberger utvrđuje i osbbenosti ove proizvodnje. Prije svega, to je proizvodnja sadržaja svijesti, a ne dobara; proizvodi su, znači, nematerijalni; mogu se upotrebljavati bezgranično, a da se ne potroše; cijena im je bagatelna. Uz to, ova naročita produkcija uvodi i naročite oblike eksploatacije sposobnosti rasuđivanja i odlučivanja. Ali, istovremeno, ova proizvodnja, koju Encensberger imenuje industrijom svijesti, ne može se nikada do kraja kontrolisati. .Zabavljena umnožavanjem svesti ona umnožava vlastite protivrečnosti i povećava razliku između onoga što joj je naloženo i onoga što izvršava." Teorijske pretpostavke Habermasa i Encensbergera o mogućnostima ispoljavanja emancipatorskog potencijala komunikacijske prakse zasnovane na tehnologiji elektronskih medija utoliko su značajnije što oba pomenuta autora, u izvjesnom smislu, razrađuju teorijske temelje Frankfurtskog kraga u kome se s mnogo pažnje razmatrao uticaj tehnoloških inovacija na draštvene promjene. Međutim, dok su Adorno i Horkhajmer industrijalizaciju umjetnosti i tehnifikaciju komuniciranja posmatrali s pozicija elitističkog pesimizma, a Markuze (Herbert Marcuse) tehnici neodmjereuo pridavao

3 K. Marks - F. Engels, Rani radovi, Naprijed, Zagreb 1961, str 407. 4 Hans Magnus Encensberger, Nernalka, Nemačka izrnedu ostalog, BIGZ, Beograd, 1980, slr 16.

10