RTV Teorija i praksa

Ovde se radi o glagolu tzv. egzistencijalnog tipa imati [ = postojati] (u prezentskoj formi) uz koji se realizuje imenica u genitivu. U perfektu glagol imati (u ovom značenju) zamenjuje se glagolom biti (radni glagolski pridev u obliku sređnjeg roda) uz koji i dalje stoji imenica u genitivu. Prema tome, kiša je bila slaba ili jaka, ali u prvom dijelu dana kiše je mjestimično bilo (ili, razume se, kišaje mjestimično padala). Temperatura će se kretati od 23 stepena na severozapadu do 33 stepeni na jugu zemlje. Uz brojeve dva, tri i četiri imenica stoji u obliku genitiva jednine, ane množine. Dakle,... 33 stepena... Na kraju još nekoliki primeri nepotrebne metaforizacije iskaza: Kako ovi oblaci neče bitnije uticati na vreme u našoj zemlji, kaže pogled iz atmosfere, sutra se u večini krajeva očekuje...; 47. ovogodišnja nedjelja odlazi polako sa kalenđara praćena hladnim dahom zime koja se u većem dijelu zemlje ozbiljno najavila snijegom, vijavicom i zametenim putevima; Time bi se makar djelimično nadoknadila šteta izazvana gotovo tromjesečnom žeđi ovih polja usljed čega su mnoge njive ostale nazasijane. ZAKUUČAK Meteorološki izvežtaji koji se emituju putem audiovizuelnih medija, TV i R, kao segment glavnih dnevnih informativno-političkih emisija Dnevnik/Dnevne novosti, s obzirom na medije putem kojih se emituju i njihovu funkciju i namenu, odlikuju se opštim karakteristikama informativnog teksta. Na leksičkom planu to se očituje odsustvom ličnih zamenica, modala, neologizama, a na sintaksičkom prvenstveno impersonalnim rečeničnim strukturama. Tekst je depersonalizovan bez ekspresivnosti. S obzirom, međutim, na temu o kojoj referišu i, primereno tome, na specifičnosti leksičke i leksičko-sintagmatske, te sintaksičke i tekstualne, ova vrsta sopštenja može se smatrati zasebnim podstilom informativnog tipa poruke u okviru tzv. publicističkog stila. To potvrđuju sledeće karakteristike.

94