RTV Teorija i praksa

udruživati sa kapitalom ili da će politički subjekti dolaziti do sredstava koja bi im omogućila sticanje političkih prednosti što je u Evropi izvan političkog morala. Oni će zakupljivati stranice ili minutažu i obavljali političku propagandu protiv čega će se javnost verovatno buniti kao i vladajuća stranka ili opozicija ali pravno to negodovanje teško će se braniti. U zavisnosti od toga ko prvi počne, imaćemo političku zavrzlamu i politički problem a nećemo biti u prilici da ga rešavamo sredstvima pravne države nego tzv. vladavinom prava. To je trebalo predvideti i onda bi takva mogućnost bila ili dozvoljena, sa datim uslovima pod kojima se to obavlja, ili totalno zabranjena. Ni u saveznom zakonu iz 1990. godine, ni u ovom Zakonu nije zahvaćen problem protekcionizma naših sredstava informisanja koji ima dva vida. Jedan je ekonomski s obzirom da savezni zakon dopušta (a ovaj u Srbiji ne govori ništa) da strana ulaganja dostignu i 49% od ukupnog kapitala. Tu je jasno da ova država, kao i mnoge druge, ne može ili ne treba da rasproda „industriju svesti”, industriju informisanja, pa je određeno đa strani državljanin ne može biti osnivač ili vlasnik sredstava informisanja. To smo rešili u situaciji kada nikoga (osim donekle Maksvcla u Hrvatskoj) ne interesuju mnogo naža sredstva informisanja koja ne donose zaradu. Ipak, ovakve odredbe u zakonu su dalekovide i potrebne. S druge strane, nismo rešili probleme kulturnog protekcionizma naših sredstava informisanja što će se pojaviti kao problem јег Zakon dozvoljava komercijalni radio i leleviziju i oni će se uskoro razvijati i to umnogome zahvaljujući kupovini najjeftinijih inostranih programa. Veoma jc dobro poznato da se Evropa poslednjih godina, dok nc izgradi svoje konkurentne radio-difuzne sisteme, programe i produkcije posebnom regulativom brani od kulturnog imperijalizma, od poplave amcričkih programa i filmova, od japanske konkurencije. Ti paketi, kasete i preuzimanja programa biće bitan oslonac mnogim privatnim i komercijalnim stanicama kao jcdinice eksploatacije i uvećavanja zarade.

30