RTV Teorija i praksa

Ро donošenju Zakona o javnom informisanju trebalo bi ostaviti izvestan period do utvrđivanja jednog specijalizovanog zakona da bi se i javnost i svi oni koji rade u radio-difuziji ili su za nju zainteresovani pripremili za nove odnose i tokove komunikacije putem elektronskih medija. Andrija MARKOVIĆ-MAJTENJI Centar za istraživanje RTV Novi Sad DEMOKRATIJA SE OSLANJA I NA ZAKONE I NA KODEKSE Govoreći o stavu za sveobuhvatnošću novog Zakona o rađio-difuziji, najzgodnije mi je da počnem malom polemikom sa koiegom Tošićem jer moje mišljenje se unekoliko razlikuje. Smatram da su potrebni brojniji i raznovrsniji ne samo pravni nego i profesionalni instrumemi kojima će se ne samo pojmovi, nego i interesi u ovoj delatnosti objektivizovati. Nije sve u zakonima i podzakonskim aktima a demokratija traži širi prostor bez obzira na hijerarhijsko mesto koje zakon ili Ustav iznad njega imaju u shvatanju normi uopšte u društvu. Da ne bih ostao na apstraktnom nivou, navcšću komunikolozima veoma dobro poznat primer rada onih odbora koje britanska vlada povremenoo (svakih 10 do 12 godina) formira za razmatranje ukupnog stanja u radio-difuziji i koji se obično nazivaju po imcnu predsednika. Onaj iz sedamdcsetih godina, poznat kao Ananov, ukaz.uje na dve i za nas danas veoma aktuclne teme vezane za elcktronskc medije. Usrcdsrcdcn jc na temu uloge novinara i urednika u selckciji informacija, gde je urednik nešto kao vratar informacija, što je vrlo zanimljivo i za naše sadašnje rasprave u rcdakcijama. Govori i o pojmu objeklivne informacije koji jc pominjan u nekim našim ranijim propisima. Mislim da pojam nepristrasne informacije iz Ustava Srbije odgovara onomc o čcmu je reč a to sc daje i u republičkom z.akonu o javnom informisanju. Nalazimo tamo i tri kriterijuma dužne nepristrasnosti. Izraž.avanjc najšircg opscga raz.ličilih

42