RTV Teorija i praksa

Nemačkoj trcba da ostanc ciglo desetak, od ko zna koliko deselina hiljada zvona! U radio-dramskom ostvarenju Zvona u Evropi Pcter Leonard Braun podseća nas i na to da u nekim sredinama zvona jesu i glasnici i utešitelji i pozivari na uzbunu i vesnici radosti, bogoljublja i veselja. Od setnog cilika malih zvona čije su lugovanke u poratnim vremenima oglašavale nebrojene smrli bez krivice krivih i nedužnih, do moćnog brujanja i tutnja mnoštva ogromnih zvona sa zvonika najpoznatijih i najslavnijih katedrala i bazilika - u radio-drami o kojoj je reč osluškivali smo najraznovrsnija sazvučja, reske i dalckometne odjeke udaraca klatna o metai. Kao i za Ijude, i za zvona ratovi su bili pogubni. Međulim, negde na kraju ove zanimljive radjofonske tvorevine Peler Leonard Braun saopštava nam kako i danas istaknuti vojni stručnjaci smatraju da ncki budući rat ne očekuje mnogo od metala nalik na one od kojih su uobičajeno salivena zvona. „Тај rat biće otmeniji, tiši i kraći” - vcli Braun. - „А ja se pitam, kao što biste se upitali i vi - je li to nekakva utcha za Ijude, ili, pak, za zvona?” Koristeći snimak nemačkog originala - za koji je izuzetno zaslužan Ditcr Grosman - našu verziju ove osobene dokumentarne radio-drame u prevodu Radivoja Nikolajevića, realizovali su Olga Brajović kao reditelj, Petar Banićević u ulozi Pripovcdača i Marjan Radojičić kao ton-majslor. Prisećajući se i ovom prilikom čuvcnih slihova Džona Dona o tome kada i koga oglašava jeka zvona - a po slušanju Braunove radio-drame Zvona u Evropi - u ove dane nije naodmet i da sc svi upitamo; komc zvona zvone?! ŠALJAPINOVIM TRAGOM A SVOJ O popularnosli cmisije Kod dva he/a poluba Prvog programa Radio Bcograda ne trcba poscbno ni govoriti, ni pisati. To je činjcnica bcz pogovora. Međutim, kada god je to mogućno, valja ukazati na neke od izrazitijih dometa spomcnutc cmisijc. Stoga ne mogu i neću propusliu priliku da prozborim poncšlo o

67