RTV Teorija i praksa

životu. Omladina prirodno ispoljava negativnu reakciju na „oficijelnu” informaciju. Interesantno je i to da su ti isti Ijudi od 15 do 39 godina birali desetoricu najboljih novinara i komentatora (a svi oni su stariji od 50 godina), imajući mogućnost đa se izjasne i za nekog koji pripada mlađoj generaciji. Međutim, kao da rad mladih komentatora za sada još uvek ne uliva poverenje širokog auditorija. Petina ispitanika smatra da Vremja ne uspeva da najvažnije događaje dana operativno prikaže. Ostali (64 %) tvrde da ona to postiže. Sa većim interesovanjem se očekuju aktuelne informacije o događajima iz zemlje nego one iz inostranstva. TV gledaoci jednostavno strogo zahtevaju operativnost kada su u pitanju informacije o događajima unutar Saveza. Ovde treba obratiti pažnju na informativnu pozadinu te nedelje 1989. godine kada je realizovano ispitivanje Moskovljana. U to vreme televizija je davala veoma oskudne, rezervisane informacije o zbivanjima u pribaltičkim i južnim republikama, koja su bila u žiži interesovanja javnosti. Dešavalo se (naročito ranije, u periodu zastoja) da mnoge informacije ne dopru do javnosti putem televizije. To se dogodilo sa „pojavom vanzemaljaca u Voronježu”. Naime, TV gledaoci su o tom događaju saznali iz novina. Ispalo je da je izveštač „najjače” informativne emisije Vremja „prespavao” spuštanje vanzemaljaca na zemlju i „tek prekosutra uzeo gotovo nerazumni intervju od pionira-očevidaca”. ÜBEDUIVOST NASTUPA Jedno od ključnih pitanja koje zabrinjava novinare-analitičare i komentatore je koliko im auditorij veruje, u kojoj meri su njihovi nastupi na televiziji übedljivi. Samo četvrtina TV gledalaca bezuslovno prihvata sistem argumenata, logiku novinarskog übeđivanja. Ostali, manje ili više sumnjaju u novinarske sudove, tj. zaključke. U daljoj analizi jasno se vidi da izveštaji, odnosno komentari političkih novinara-analitičara i

98