RTV Teorija i praksa

neblagonaklonost Ijudi prema dogmatskoj, formalnoj propagandi i njihov otpor prema uhodanim shemama i stereotipima kojih je još uvek mnogo u novinarskim prilozima i izveštajima. U procesu istraživanja bilo je interesantno saznati i u kojoj meri auditorij tretira komentarisanu informaciju kao demokratsku, otvorenu za razmišljanja i stvaranje pozicije komentatora i novinara-analitičara. S tim ciljem, u anketu je bilo ukijučeno pitanje: „Kakvih informacija treba da bude više u glavnoj informativnoj emisiji Vremja?” Kada govorimo o informativnoj emisiji Vremja, treba svakako reći da ona predstavlja jezgro čitavog večernjeg inforrriativnog sistema. To potvrđuju podaci iz redovne sondaže auditorija o praćenju informativnog programa. Naime, 88 % svih ispitanika je pred TV ekranima u vremenskom intervalu u kojem se ona emituje, samo 9 % TV gledalaca uopšte ne gleda emisiju Vremja a to su oni koji zapravo uopšte ne prate informativne sadržaje. Vratimo se sada tretiranju informacija i saopštenja u izdanju Vremja. Dakle, 47 % TV gledalaca očekuje više analitičkih saopštenja sa komentarima, a 42 % ispitanika je orijentisano na informaciju i činjenice bez ikakvih komentara, imajući više poverenja u svoja razmišljanja i sud o onome što gledaju, nego u „stavove koji mu se nameću”. Ustanovljeno je da interesovanje gledalaca samo za informacije ili samo za komentare, ne zavisi od obrazovnog nivoa ispitanika. Uzrast TV gledalaca precizno diferencira odnos ispitanika prema ovom ili onom tipu informacije. Apsolutna većina gledalaca, od 15 do 39 godina se izjasnila za povećanje učcstalosti „čiste” informacije u emisiji Vremja. Oni preko 40 godina smatraju prioritetnom analitičku, komentarisanu informaciju. Što je ispitanik stariji sve je zainteresovaniji za obrađene materijale komentatora. U čemu je „tajna”? Možda je u pitanju to što je starija generacija mnogo više politizovana, te zato teži da dublje shvati i približi se sve složenijem

97