RTV Teorija i praksa

može biti transmitovan kao identična "klonirana" struklura. Takođe, smatram da je, u okvirima kongenijalnosti, moguće održati zajednički entitel estetskog bića jednog umetničkog dela, oblikovanog kao štampani tekst i radio izvedba, te da se prozni literarni tckst, popul romana i pripovelke, može transponovati u drugi medij bez bitne štete, ali uz respektovanje odgovarajućih uzusa. Te uzuse pripovedne organizacije i strukluriranja teksla detaljno izučava semiološka disciplina - naratologija, koja je u ovom istraživanju fundirana kao osnovno metodološko polazište. Tako je komparalivnim postupkom, s pozicija konstitutivnog i modalnog proučavanja estetskog predmeta, analizirano i književnoumelničko delo i njegov radiofonski korelat, opserviranjem krucijalnih naraloloških parametara i promena njihovih repera. Prevashodno je insistirano na identifikaciji principa i postupaka transmisije: fabule i sižea i, s tim u vezi, sižejnih jezgara (korelativnih sekvenci) radnje s eventualnim zapletom i transmisija likova. Od kategorija koje konstituišu pripovednu razinu, posebno su osvetljene: autor/pripovedač; markiranje početka i kraja umelničkog dela; strukturiranje događaja u odnosu na hronološku osu; problematika dijegeze/mimeze i, s tim u vezi, transmisija direktnog i indirektnog govora s aspckta teorije govornih činova; problematika konstativnog i preformativnog diskursa i, s tim u vezi, hronotopizacija diskursa; jukstapozicija i kohezija diskursa. Kao korpus za analizu odabrane su sve radijskc izvedbe romana i pripovedaka Iva Andrića, Miroslava Krleže i Miloša Crnjanskog, a koje su, na srpskohrvatskom jeziku, premijerno emitovane u periodu posle II svetskog rata pa zaključno sa 1985. godinom na talasima Radio Beograda, Radio Novog Sada, Radio Sarajcva i Radio Zagreba. Tako je ukupno obuhvaćeno 15 kapitalnih literarnih dcla, i to od: - Andrića (8 dela): romani Gospodica, Omerpaša Latas, Travnička hronika, Proklela avlija; pripovedne celine: Corkan, Zeko, Lica i Razgovor sa Gojom; - Krleže (4 dela); romani: Povralak Filipa Latinoviča, Na mbu pameti, Hrvatski bogMars; pripovedna celina: Sprovod u Terezijenburgu;

111