RTV Teorija i praksa

Sama reorganizacija događaja i ulančavanja njenih konstituenata u drugačiji hronološki niz, pokazuje izuzetnu rezistentnost u očuvanju same osnovne fabule, ali dovodi do jukstapozicijskih promena diskursa i novih korelativno-kohezionih odnosa. Ta jezgrovitosl fabule i jačanje kohezivnih sila diskursa radio drame - po pravilu se postiže sažimanjem diskursa neposrednim direktnim spajanjem fragmenata koji konsliluišu krucijalne korelativne sekvence (funkcijska jezgra) sižejne mrcže osnovne fabule, pa i preraspodelom onih sižejnih jezgara koji artikulišu sam kraj i početak celokupnog naralivnog predloška. Likovi i njihovi karakleri bitno obeležavaju narativnu strukturu - kako fabulu lako i diskurs. Stoga su se oni pokazali kao krucijalni indikatori svake promene u narativnom tekstu. Izbor likova, situacija, sižejnih momenata u kojima ti likovi deluju ili trpe, te izbor indikalora njihovih karaklera - ne samo da definišu idenlilct aktera, već ukazuju i na stepcn respektovanja celokupne narativne strukture. Radio umetničko delo u procesu stvaranja manifesluje se kao kolektivni estetski akt. Međulim, kao konačno oblikovano, zaokruženo dclo, a imajući u vidu dominantnu ulogu i funkciju reditelja u oblikovanju defmitivnog estetskogpredmeta - radio-dramsko umetničko delo se, u krajnjoj konsekvenci, ovaploćuje kao implicitni autorski rad reditelja. Narator (pripovedač) se pojavljujc kao obavczna konsliluenta radio romana. U radio drami naralor nije obavezna konstiluenta, a njcgovo prisustvo/odsuslvo zavisi, pre svega, od načina dramalizacijc. Struktura radio romana imanentno je obeležena primarno konstantivnim i sekundarno performalivnim modelovanjem naracije, koji sc mcđusobno smenjuju uz dominaciju prvog. Konslanlivni iskazi su dijegetičke prirode; njima se opisuje, kazuje o nečemu, obično ih inlerpretira narator, ali sc ne isključujc mogućnost da lu ulogu preuzme i jedan od aktanata. Sadržaj konstantivnog iskaza konstituiše se monološkom metodom, koja ne isključuje mogućnost upotrebe indirektnog govora, ili postupak prividnog dijaloga. Radio-dramsko reoblikovanje štampane struklure teži transponovanju dijegetičko-konstantivnog kazivanja u

113