RTV Teorija i praksa

redakciji cenzurisanje novinarskih priloga bila stalna praksa. Jednostavno, znalo se šta se može i kako se može nešto reći ili saopštiti. A i danas, pa i übuduće, to će se morali znati! Nisam zagovornik "slobodnog novinarstva", jer nisam übeđen u to da ga igde u svelu, bar u ovom vremenu, uopšte ima. Pogotovo kada je reč o primenjenom i specifičnom televizijskom novinarstvu. Јег informacija, premda mora biti istinita, ipak je morala, pre emitovanja, da prođe kroz ruke čitavog lanca urednika (rubrike, emisije i odgovornog novinara, obično glavnog urednika), što znači da je izvesna cenzura ipak bila (ili biće) izvršena. Dalje, u televizijskom novinarstvu, sa primatom slike nad tekstom, postoje izvesne prevage u odlučivanju (za puštanje izvesnog priloga) šta se može, a šta ne može emitovati. I ono najvažnije: šta je svrsishodno, a šta ne, objavili. Jer vest ili izveštaj su efemerni u odnosu na vreme koje televizija deskribuje. Daleko je ozbiljnije ako se "cenzuriše" i "prepravlja" veća sadržajna celina, recimo emisija, ciklus ili serija. Tada dolazi do ošlećenja same ideje osnovnog dela i povrede autorovog videnja (televizijskog) i zapisivanja određenog događaja, do lažnog i neistinitog odslikavanja dela vremena čiji je predmet u nekom događaju (ili umetničkom činu). To predstavlja falsifikat u izvesnoj meri. Ako je u pitanju dokumentarno kazivanje (a dobra televizija se zasniva na jakom dokumentarnom programu), tada je reč o nedopuštenom iskrivljavanju istorijskih, kulturnih i naučnih činjenica, o vandalizmu posebne kategorije. Konačno, na pitanje da li je u beogradskoj Televiziji bila praksa ovakvih "cenzurisanja", гекао bih da nije, a ukoliko je, u dnevnom programu, do toga dolazilo, bilo je to sporadično i, gotovo po pravilu, za vreme mandata onih glavnih urednika koji su bili politički ili tehnološki (televizijski) nepismeni. Jer novinarstvo, bez obzira o kojoj se ideologiji radi, mora biti istinito. A u tom kolopletu "cenzurisanog" ili "necenzurisanog" (neistinitog ili istinitog novinarskog kazivanja) reditelj je imao, ima i imaće malu ili sve manju ulogu. Kakav je profesionalni i umetnički status reditelja i režije u beogradskoj Televiziji? Još od samog početka rada beogradske Televizije rediteljska profesija je, ravnopravno sa ostalim profesijama koje kreiraju program, uključena u stvaralačke procese ove kuće. S dovoljnim uvidom u razvitak televizijske

160