SRĐ

— 13 —

u kreču; ali se nije moglo iraati obzira na topove, jer se za te ratne uprave nije onda još ni znalo. Treće pak doba, savršeno strategično išlo bi od XIV. vijeka, do velike trešnje (1667. g.) U ovoj se raspravici ja ne ću strogo držati naznačene podjele, nego ću po mogućnosti slijediti razvitak gragjenja zidina i utvrgjenja kako nalazim da su bilježili naši i tugji kroniste. Spomenuh malo prije, kako se bjegunci razorenijeh rimskijeh gradova Epidavra i Solina nastaniše na golo ostrvce Lave, koje se uzdizalo ne daleko od Lokruma') i gotovo u istom smjeru položeno kako i ovaj potonji. Pa se zemetnu romanski gradić (Lausa, Ragusa), koji je, po svjedočanstvu grčkoga cara Ivonstantina Porfirogenita, bio na okolo zatvoren zidinama, što su isprva bile proste megjine, ili suhe megjare od kamenja naslagana kako se bolje moglo bez kreča i pijeska 2 ). Takova je ograda služila i kao zaštita proti navalama surovijeli naroda, a do potrebe, i kao zgodan materijal za obranu. Oslanjajuć se na spomenutu okolnost, neki pisci cijene, da i samo romansko ime Ragusa potiče iz pridjeva racchiusa, što znači zatvorena (varoš). 8 ) ') Lokrum je pozuato ostrvo do samog Dubrovuika. Prilieuo је, da je bio prodat, ili darovau Dubrovžanima od srpekijeh vladara 788. godiue. On ima ve6 svoju literaturu, na koju upućujem one, te bi željeli štogod pobliže da saznaju o ovomu krasnomu i vazda zelenomu ostrvu. Ne brojeći sve, što o istomu bi napisano po raznij.jm iistovima, spomenut mi je ove zasebue monografije: a) Jtađeljević Otac Paćijik „Vijenae eetverokitni nad otokom Lokrumom"; još u rukopisu moje zbirke pod br. 18. b) Giorgi-de-Luuji ..Notizie geografiehe e storiehe sull' isola di Laeroma", Vienna 1860. c) Svilović Luca: „Meinorie storiehe sull'isoletta di Laeroma". Vienna, 1862; d) Visiani Bobtrto: Sulla vegetazione e sul elima dell' isola di Laeroma. Trieste, 1863. e) Vučetić Prof. A. „Lokrum i odnošaji Dubrovnika sa Mleeima u XVII. vijeku; Spljet, 1889; f) Kuničić Petar „Lokrum" preštampano iz „Nade". Sarajevo, 1897. Znam, da je i nadvojvotkinja Stefauija napisala ueko djelo o Lokrumu, ali mi isto, na žalost, nije pozuato. <• ') U anonimnim analima, što su najstariji u Dubrovuiku, te bijahn štampani u Zagrebu 1883. g. eita se na str. 7. odnosno na godinu 690: ,,Fo fato uno muro de mexiera de travi de legname, de Castel de Lave soto burgo per fino per tuta eoeta a pie de la moutagna per fino a la porta, qual se ttjamava Chustera" Ovu okolnost Kanjiua preuosi g. 596. s ) Porediti u pogledu imena Ragusa: Eugel „Gesehielite des Frej'staates Ragusa" 8tr. 47. s onijem što su u uajnovije doba napisali Prof. L. Zore (Paljetkovauje) i eeški naueenjak Prof. Jireček.