SRĐ

— 12 —

da je taj Doria bio glasoviti vojskovogja (f 1556), koji je republici poslao valjana graditelja da utvrdi grad, kako ćemo na svomu mjestu vidjeti. Navesti mi je napokon još nekoliko riječi iz djela gosp. F. Kirchmayera ,,La caduta della republica di Ragusa", Zara 1900. Marljivi pisac spominje takogjer gradske bedeme, a to na str. 36., gdje izmegju ostaloga, veli; .... „опе zidine i kule, koje republika dade podići kroz razna vremena uz ogromni trošak i sudjelovanjem ljudi, koji u Italiji bijahu doprli do slavnog imena radi vojničkog graditeljstva, kao što su Sigismondo Malatesta i Saporoso Matteucci .... one kule i zidine, koje još i danas sačinjavaju u svojoj cjelini veličanstveni spomenik moći i poezije sredovječne, divni još postojeći plašt još divnije vlade, koja više ne postoji". Ovo, uz sporadične vijesti našijeh kronista, bilo bi od prilike sve, što se do danas napisalo o bedemima grada Dubrovnika. Kako se vidi, to su sve krnjasti ulomci i nepotpune bilješke, jer još nemamo nijedno djelo, koje bi nam u cjelini pođalo potpuniju i vjernu sliku ove najznamenitije česti starog dubrovačkog neimarstva. Na to upravo smjera ova radnjica, koja uza svu moju dobru volju, ipak ne će biti, a i nema te pretensije da bude savršeno stručno djelo nego samo kao prvi pokušaj da se malo bolje razjasni i ova grana naše domaće povjesti.

II. „Die ragusiiische Arcliitektur besteht in den Mauern. Die sind erhaben, und dadureh schon". Ida Duringsfeld, III. 7. Dubrovačka se arlntektura sastoji u gradskijem bedemima. Oni su veličanstveni, s toga i krasni. Pri podizanju gradskijeh bedema u Dubrovniku, ja mislim da sc mogu razlikovati tri glavna doba. Nazvaću prvo prvobitnim, a to je doba od х godine, do 771. god. Za ovo su se vrijeme zidine gradile bez kreča i u posve tijesnijem granicama, jer se gradić istom razvijao. Drugo doba, koje se može nazvati tehničkim (stručnim), ide od 771. god. do izuma puščanog praha. Za ovo se vrijeme gradilo