SRĐ

— 913 —

u te stare nabore, u toga odvratna čovjeka, što nije za ovaj švijet, što ne govori s Judima! To bijaše prva nena.utajana misao, ali ženske ne go^ore što misle. Osim toga ima svaka udata žena maniju da i đruge uda, pa bilo dobro ili naopako. Ima tu i novca; sav je svijet lakom na novac, pa i ženske; koja uboga djevojka pomogla bi se u nevoji. Bitić nc će dugo živjeti, a udovica bi po iiegovoj smrti nadoknadila sve, što bijaše prekužila s nim. „Во|о za starijem 'papati, nego za mladijem plakati", govori poslovica. To bijaše druga neua misao i obećala mu je da će pristati na dobro. A da bi mu lakše mogla pomoći, trebalo je da Bitić više kazuje, kako to on hoće, kakvu i koju! To mu je bilo teško, a bilo je potone, pa je i to srećno prevalio. Mesarica ne mogaše daje smijeha zadržati, čuvši da je stari Bitić oko bacio na veselu,. vragojastu, živahnu sobaricu. Da se Bitić ne uvrijedi radi nezina smijeha, pohitila je opravdati se govoreći: — Oh, ta je đjevojka ubožna; ako je pametna, prihvatiće objeručke lijepu tu prilikuj —'I to je još na dugo i široko raspravjala, te nmogo govorila, da se oprosti od svoje zablenutosti i ćuđena zbog neobićne tajne, koju je čula. Napokon mu obeća, da će još danas s horn govoriti, čim kući dođe. Рб sahata kasnije znala je sva Krivova porođica, sva kuća, da će se mirni stari kapetan oženiti za sobaricu. Po kuhinama sluškine su ruke. sklapale od čuda, i svaka za sebe govorila, da ga ne bi uzela da je kraj; sluge i pomagači činili su krupne opaske, a Bitić, koji, razumije se, ništa o tome čuo nije, naslonio se na prozor, staro mu srce igralo kao mladencu, a male žive oči izgledahu uzduž kuća niz ulicu, kad će djevojka kući doći. Kao da ga je guja ujela, odmakne se od prozora, netom je vidi da je pomolila. Uzrujan šetaše gore doje po sobi. SJutio je da će joj gazdarica sad u taj čas negovu žeju kazati. Negov će se đakle udes brzo odlučiti. Pošto je bio jako nemiran, pomislio je da je naj boje iti na šethu. O stvari obaznaće sutra. Uze klobuk i štap, i tilio kao tat okrene stubama niz doje. Prolazeći mimo gazdaričine sobe, čuje da se unutra govori, čuje i svoje ime. Drugi na negovu mjestu bio bi se svlađao i ne učinio što i on: a Bitić zaustavja se i prisluškuje. Grazda-