SRĐ

— 402 —

Humsku zemju, nego još đeset drugijeh krajevina; osim prave Raške, obuhvatala je: Srbiju, Slavoniju, Bosnu, dio Bugarske i Maćedonije, gotovo cijelu Dalmaciju i Bpir do Janine i Arte" (pag. 346). I Nott je pravo kazao, jer se to zakjučuje i izvodi ozbijno iz natpisa mnogijeli dokumenata, gotovo savremenijeli Dantu. Stefan Uroš I. nazivle se: Ego Stefanus Uros, Dei gratia, гех totius terrae Rassie et Marittimae (бтефанк трош-и c помоки кожишвк кралћ к - исји рлшкккн зшли и пол\оркск«) (14. avg. 1243; i^ubić Mon. Slav. merid. I, 59. Zagreb 1868) Stefan Dragutin Srijemski: Stephanus regis Urossi filius, гех Dioclie, Albanie, Chelmie et marittime regionis (ibid. I. 192) — Stefan Uroš II. Milutin: Hurossius Dei gratia Dalmacie'), Oroacie, Dyoclie, Servie ac Rasie гех et dominus totius maritime regionis (25. jula 1408; Glasnik XXVII., 326. Beograd 1870), — i na drugijem mjestima: Urosius гех Rasie et Dioclie, Albanie, Bulgarie et totius maritime de gulfo Adriatico a mari usque ad flumen Danubii magni (1319; Arhiv za povjest. Jug. IV., 150. Zagreb 1857). Raška je dakle bila dio srpske države, a kraj raški znači što i kra} Srbije, pošto je trgovcima italijanskijem pokrajina ona, koja se je nalazila prema Jadi'anskom Moru, bila poznatija od drugijeh, tako da se i danas sukno, koje se onamo tkalo, a za tijem i u Dalmaciji, od sejaka nazivje raška, u dijalektu (mletačkom) raša. Odgovorivši tako na prvo pitane, naime: gdje se nalazila i dokle se prostirala država Raška, o čemu i tačniji komentatori, kao što smo vidjeli, nijesu imali dovo}no stalnog poznavana, prijeđimo na drugo pitane: koji je 1o bio kra| raški, kojega je Đante podrazumijevao. Komentatori ovdje ili ga ne imenuju, ili vele, da je to bio Uroš, ili — kao Nott, — u oskudici dobrijeh izvora, miješaju događaje i predstav|aju razne kraljeve u jednom licu, upravo miješaju ih, kao n. pr. Stefana II, Uroša III. i Milutina.

') Rimska Dalmacija, mnogo prostranija od đanašne Dalmacije, u ovo vrijeme bijaše porazdijelena među IJgarskom, Mlecima i Srbijom; tako i vladaoci pomenutijeh država nošahu istodobno i titulu гех ili dui Dalmatiae .