SRĐ

— 690 —

FRANCESCO PETRARCA. (20 julija 1304. -- 19 julija 1374.). — Dr. Torkvato. Šesta stogođišniea ocl rođena pjesnika Laure, koju je Italija nazad malo proslavila, a osobito grad Arezzo, pružila je prigodu, da se u kniževnom svijetu poranože djela o neumrlome pjesniku i negovo ime zaokruži novom aureolom. Dok su gotovo sve evropske novine i smotre ovom prilikom posvetile svoje stupce velikome pjesniku, cijenimo da ne će biti od štete, ako i čitaocima „Srđa" u kratkim potezima predstavimo rad nežnoga pjesnika, когае Italija duguje svoj kniževni preporod. Petrarka se rodio u Arecu na 20. julija 1304., a proživio je dvije potone trećine četrnaestoga vijeka. Negovo se doba razlikuje sasma od dobe pjesnika Božanstvene Komedije. Pape, s Klementom V., bijaliu prenijeli svoje sijelo iz Rima u Avii'1011 (1805-1377). Carstvo je padalo u Italiji, i pokušaj Ariga VII. da ga spase, nije uspio, jer mu se opriješe Fjorentinci; pa ni sam Ludvik Bavarski u tome nije bio sretniji. Gvelfi se učvrstiše pomoću Firence i Roberta, kra]a napujskoga. U Milanu se vodila borba između Torijevaca i Viskontijevaca, dok ovi ne pobijediše i uspeše se na vladu, a svršetkom vijeka u malo a da Gian Galeazzo nije postao vladarem cijele Italije. Ferarom upravjahu markizi d'Este, u Veroni Scaligeri. Uzalud Gualtieri pokuša u Firenci zavladati, jer bi potucen (1343), plemstvo poniženo, a puk i bogati trgovci podigoše se, prepravivši malo po malo zemlište Medičijevu gospodstvu. Genova i Mleci vojevahu za prvjenstvo; Mleci nadjačaše, svoje kopnene granice proširiše i malo po malo stvoriše mletacku kopnenu državu; pa ni savojska grofovija nije zaostala. U sedmoj godini iz Areca preseli se Petrarka s roditejima u Pizu, zatim u Avinon, a odatle u Montpellier i Bolonu, gdje je izučavao pravne nauke. Povrati se opet u Avihon, i odabra ga drugom domovinom iza Firence; ovdje se srete s Madonom Laurom, koja je kasnije postala glavni predmet hegove pjesme. Da se boje izobrazi, preduze razna putovaha po Francuskoj,