SRĐ

693 —

potekao je cijeli kniževni preporod: on je slnžio kao uzor u kniževnoj izobrazbi, on je utro put, pobudio zanos za starim klasicizmom i pravim shvatanem }epote, što je kasnije tako lijepo djelovalo na kniževnu renesansu. Ovaj genij kniževnoga svijeta zaslužio je dakle da ga svijet pozdrav]a kao oca i preporoditeja moderne kniževnosti. Ali Petrarka nije samo nastojao, kako bi podigao naobrazbu i kniževnost, on se istakao također i u historiji, koju je, kao što tvrdi Vossio, on također preporodio. I zbi]a, on nam je ostavio cetiii knige, pod naslovom Rerum memorandarum, u kojim je, poput Valerija Maksima, sakupio razne događaje staroga i novoga vijeka; pa i drugu knigu pod imenom Epitome virorum illustrium, gdje potanko raspravja o djelima glasovitih ]udi stare prošlosti. Oba ova djela, i ako nijesu savršena, ipak su vjerodostojna, kritički sastavjena i napisana klasičnom latinštinom. Олат negovim historijskim djelima možemo pridodati i negova Pisma na latinskom jeziku, jer sadržavaju mnoge podatke, koji rasvjetjuju mnogu stranicu onoga vremena, a mogu služiti i kao vjerodostojan izvor negova života. Najveću je slavu Petrarka stekao na pjesničkom po]u. . Devet negovih kniga u latinskom heksametru De Afr'ica, t. j. o punskomu ratu, o коше je prije pjevao Silije Italski, a za koje se djelo onda mislilo da je izgub]eno, donijelo mu je pjesni6ki lovor-vijenac, kojim je bio okrunen na Kampido]u, na sam Uskrs god. 1341., od rimskoga senatora Vuka iz Angvilare. Negove Eclogae i Epistolae, napisane također u latinskim stihovima, držale su se u velikoj cijeni. A ipak, da pravo rečemo, ni prve ni druge nijesu zaslužile one hvale, kao što je zaslužila negova talijanska muza. EkJoge su u ono doba bile, da se tako izrazim, u modi, a prvi ih je pokušao Dante; pod raznijem alegorijama nastojalo se u nima sakriti misao, da je svak ne shvati. Važne su 3-a, 10-a i 11-a od Petrarkinih ekloga, u koliko nam pružaju važnih podataka o negovoj ]ubavi s Laurom. Laura je napravila Petrarku talijanskijem pjesnikom. Ova hegova zema]ska muza, po općem današnem mnijenu, porijetlom je bila iz Avinona, od porodice Noves, udata za Uga de Sade. Sam nam pjesnik veli, da ju je prvi put vidio na 6. Aprila