SRĐ

— 1089 —

69

nije) izađoše jedan za drugijem, i Sue posta jedan od najpoznatijih i najraširenijih pisaca, čija su se djela jjrevodila i čitala u svim jezicima, kaonoti zabranen plod. Danas je lieg'ova slava potamriela kao mnogijeh i mnog'ijeh drugijeh razglašenijeh za zivota ludi. Umro je 1859. u Аппесу u Savoji, gdjo se sklonio g. 1851. kadjeposlije državnoga udara bio prognat iz Francuske. * * * Xova az'buka kod Japanaca. — Japanci hoće da se i ria kriiževnom polu što više prjbliže Evropjanima. Gledajući kako im se vojska, na evropsku izvježbana i naoružana, junački nosi s Rusima, riješiše se i kriiževnici i naučeriaci japanski da zagaze u rat proti zastarjelom, ukočenom i nepraktičnom pismu kineskom i da ga zamijene elegantnijim i prikladnijim evropskim pismom. Radi se sad o tome, je li za japanski jezik zgodnija ćirilovica ili latiniča. Da pisarie ima biti fonetičko, u tome se svi slažu. Kako pariski „Rappel" javja, regbi đa će se pitarie o novoj azbuci riješiti prije nego li vojna u Manguriji. LlCfl. Sedamdeseta obletnica D.ra Valtasara Bogišića. — Na 20 o. ш. navršuje Dr. Valtasar Bogišić seđamđesetu godinu života, a ove iste godine navršilo se i četrdeset godina, otkad je postao doktorom prava na bečkoj universitati. Pred dvije godine ispunilo se četrdeseto leto, otkad je ovaj glasoviti naš učeriak i zakonoša postao doktoroan filosoflje u Grisenu u Nemačkoj. Prilikom toga jubileja ,,Srđ" je uza sliku slavlonikovu donio i glavne podatke o životu riegovu. Sada nam ne preostajo već čestitati D.ru Bogišiću ovaj znameniti god i dati izraza sveđ gojenoj želi, da mu bude dano još dugo pož. vjeti u zdravlu i rađosti na slavu i utjehu. opušćelog Dubrovnika a na ponos i diku cijeloga srpskoga naroda! * * * 70-godišriica Frana Ž. Kuhača. — Na 1б. p. m. proslavio je ovaj odlični hrvatski muzikolog 70-godišriicu svoga života. U oči toga dana priredila su pjevačka društva „Merkur", „Sloboda" i „Sloga" serenatu svečaru, a na dan proslave priredio je „Hrv. Zem. Glazb. Zavod" s pjovačkijem društvom „Коlom" svečanu matinoju, na kojoj su izvedene rieke kompozicije Kuhačeve uz klicarie i pozch'ave slavleniku. Frano Kuhač rodio se 1834. u Osijeku, a muziku je učio u Peštanskom konservatoriju. l'oslije nauka putovao je po cijelom slovenskom jugu hvatajući u note narodne melodije, koje je kasnije obradio i do 1882. izdao u 1G svezaka sa 1.600 popjevaka, utrošivši u taj naporni posao sav ovaj imetak, Osim toga napisao je biografije mnogih znatnijih muzičara naših, pjevača i pjevačica. Dosta je reći, da riegovih' većili i mariih kriiževnih radova ima oko 200, a štampanih kompozicija preko 60.

* * *