SRĐ

— 1147 —

poesie francaise au XVI siecle" slavan pisac, posta jedan od najrevnijih članova romantičkoga kola te se iskuplalo oko Viktora Huga. Pokuša zatijem svoju sreću sveskom pjesama („Poesies"), iza kojih dođoše druge: „Consolations", Pensees d' aout" i romaii „Volupte", ali tek kad dode na „Revue de deux Monde", zaplovi Sainte Beuve pravom strujom. Godine 1837. od jednom pretrgoše se negovo tijesno prijatelske veze s Viktorom Hugom, i on ode iz Pariza u Lozan (Lausanne), te iz predavaria, što ili je ondje držao, sastavi docnije svoje veliko djelo „Historie de Port-Royal". Tri godine iza toga posta čuvarem Магагепол г е biblioteke u Parizu, a 1845. članom Akademije na mjesto Delavigne-a. God. 1848. ode u Briselj i tu držana predavaria sabere opet u dvije sveske pod natpison „Chateaubriand et son groupe". Kad Napoleon III posta carem, dobi Sainte Beuve profesorsko mjesto u College de France, ali riegova predavaria izazvaše nezadovolstvo republikanskijeh đaka, i on ostavi katedru. Malo godina posveti još u javnoj službi široj nargdnoj prosvjeti, pa se tada povuče u privatan život, a car nagradi riegov rad imenovariem za senatora (1865). No ništa ne utvrdi i ne ijronese riegovu slavu. što „Causeries de lundi", zbirka feletona izašlih u raznijem listovima od 1857-61., u kojijem se najsjajnije pokazala riegova vanredna vještina u ocjariivariu i pronalažoriu harakterističnoga, riegov fln osjećaj za savremeni duševni pravac i riegova neobična jjođobnost cla se preneso u duh i harakter ličnosti; a sve to izraženo u brilantnom stilu i bogatom, neiscrpnom pjesniokom jeziku. Od drugijeh riegovijeh djela Јзотеписето: „Poesies completes", „Critiques et po.rtraits litteraires", „Portraits litteraires" „Portraits contemporains", ,,Nouveaux lundis", „Proudhon". Pa smrti piščevoj (1869) izašla je njegova autobiografija pod imenom „Souvenirs et indiscretions", pa „Lettres a la princesse", „Correspondance de Ch. A. S." i „Nouvelle Correspondance". LlCfl. — Dr. Aleksandar Belić, vanredni profesor Velike Škole u Biogradu, imenovan je u sjednici akademskoga savjeta od 17 o. m. redovnijem profesorom. * * * — Svršeni tehničar Milutin Milanković iz Dala, promovan je 18 o. m. na bečkoj tehnici za doktora inžeriera. Ovo je prvi Srbin iz Trojednice k°ji ,je promovan na čast doktora rerum technicarum. UrtJETNOST. „Српски Књижевни Гласник", ova odlično uređivana revue, koju no možemo nikad dovojno preporučiti svojim čitaocima, donosi iz pera svoga urednika g.a Bogdana Popovića kao „Umjetnički Progled" niz prelijepijeh članaka, u kojim se ocjeriuju radovi izloženi na prvoj jugoslovenskoj umjetničkoj izložbi u Biogradu. Naše će čitaoce osobito zanimati sud piščev o našijem sugrađanima Bukovcu, Medoviću i Muratu; s toga ćemo za danas prenijeti riegovo mišlerie o radovima M. Murata. ,,G. Marko Mura't je inteligentan i nežan slikar. Ono što on radi uvek je pažlivo urađeno, odmereno, mirno, pitomo, i nežno. Negovo slike pred-