SRĐ

ОЦЈЕНЕ И ПРИКАЗИ. — OCJENE I PRIKAZI.

249

Ali tako brzo nije ipak imala stignuti željena pomoć. Prigodom Careva putovanja 1875. godine cijela trasa konala buduenosti bi zabilježena zastavicama, te Nj. Velicanstvo, očitujući osobito zanimanje za projekat, koji je bio izradio inženjer Мауег, pregleda potanko cijelu prugu od Stona Velikoga do Stona Maloga. U III. dijelu knjige pripovijeda nam se potanko sve ono što se raspravljalo o radnjama, koje bi se imale preduzeti, te nam te rasprave pisac razjašnjuje prigodno kritički kratkim zgodnim izrekama. Najprvo se činilo bečkoj vladi da su projekat prosušenja i projekat prosjeke suprotni jedan drugomu; a iz toga postade vjecito kolebanje, kojoj bi se od obiju radnja imala dati prednost. Kad se od regulacije neretvanskoga ušća i od metkovićske željeznice, te se imala graditi, pocela ufati velika korist za slučajnu prosjeku, biše odgođeni odnosni projekti do početka ili još do svršetka ovih rađa. Ali poslije se obrtoše na ideju prosušenja kao hitniju za onaj čas, i tako se zapostavila za dugo vrijeme ideja prosjeke. U toliko se pitanje imalo još razvlačiti za desetak godina. Zaludu se tužilo jadno pučanstvo stonsko oblastima svih molbi; u Beču se dakako mudro razmišljalo, ali se u Stonu, gdje u pučanstvo napokon nastupi groznica iseljavanja, podnosila bijeda. Napokon koncem 1898. započeše se radnje asanacije, koje su pronađene toliko potrebite, te su, po prekiuuću za neko vrijeme, poslije dovršene u februaru 1900. troškom od oko 23 tisuće fjorina. U toliko bila se i ć. k. ratna mornarica pokazala pristupačnom ideji prosjeke, te bješe već 1894. naredila da se prevlaka snimi kartografski i da se izradi nacrtak naj povoljnije konalske trase. Nje tačan opis i korist, koja se može ufati od konala, nalaze se u 4. i posljednjemu odijeljenju ove knjige. Dubodolina (doljača) između obaju mjesta Stona Velikoga i Stona Maloga, po kojoj ide vrlo dobro sačuvan kopneni put, pokazuje već u glavnom potezu konalski put. Njegova duljina između obostrane crte sa tri metra dubine iznosi tačno 1820 metara, pri tome se naj viša izbočina tla, koja se ima prevaliti, ne diže preko 14 - 5 m visine. Kad bi kono imao korito široko 20 m a dubinu od 3 m, potrošilo bi se za njegovu dogra-