SRĐ

ОЦЈЕНЕ И Г1РИКАЗИ. — OCJENE 1 PRiKAZI.

Re.trag zur Kenntiniss der pflanzengeographischen Stellung und Gliederung der Balkanhalbinse!. (Prilog nauci o geoc/rafskom smještaju i razredbi bilina Balkanskog poluotoka). Ovu je monogmfiju profesora D.ra Luja Adamovića izdalo Uredništvo o Reznltatima Internacionalnoga Znansivenoga Botanickoga Kongresa u Beču god. 1905 a štarnpana je u Jeni. 1906. Ovo je vrlo zanimiva i ueena radnja o flori na Balkanu. Pisac dijeli istu floru u dvije oblasti : u mediteranskn i srednjo- f evropsku. Mediteranskom florom zove pisac onu rastlinsku oblast, koja rauzimlje zernije biizu (sredozemnog) mora i koje imaju potpuno osobitu i posve kserofilsku vegetaciju, koja je vlastita sarno ovijem krajevima a određena .je samo za njih. Glavna razlika između prijašnjeg shvaćanja o mediteranskoj oblasti u balkanskijem zemljama i shvaeanja pišeeva sastoji u torne, da ovaj smatra da gorska (brdska) flora pripada ovoj obiasti, a dosta su je drugi ispitivaoci smatrali da pripada srednjeevropskoj bilinskoj oblasti i tri razloga navodi pisae na potvrdu svoga mnijenja. Srednjeevropska oblast je onaj dio Balkanskog poluotoka, koji ostaje, kad se ocijepi od njega sredozemački (mediteranski) kraj. Ovomu kraju srednjeevropskom pripada zaleđe Hrvatskog Primorja s one strane Velebita, pa sva Bosna, sjeverna i istočna Hercegovina, mal ne cijela Crtra gora, Novopazarski sandžak, Stara Srbija, malne cijela podunavska Bugarska, mali dio Arbanije i Maćedonije, to jest klin, koji se probija između Prizrena i Skoplja i južno sve do Bitolja sužujući se sve to veće. Svi djelovi srcdnjeevropske oblasti Balkanskoga poluotoka pripadaju Pontinskoj pokrajini ovoga bilinskoga kraja. Pisac pako dijeli cio poluotok na osanr potpuno harakterizovanijeh regija a na četiri bilinska pojasa.