SRĐ

218

СРЂ. — SRĐ.

ostale nego žone, đjeca i starci. Zaraza iseljivanja zahvatila je već i Zagoru. Istina da oni, u zavičaju naviknuti na siromašan život i tvrd rad, lakše zarade i steku novaca u Americi i vrate se kući s prišteđenim novcem, ali da njihov primjer nuka i mnoge druge na iseljivanje; da pri tome svak zaboravlja na one mnoge nesretnike, koji kukaju u tuđini i umru, i na mnoštvo naj boljih mladića, koji su iseljevanjem izgubljeni za Dalmaciju, te i novac, što neki iseljenici šalju kući, postaje često štetnim, jer ljudi, koji se oslanjaju na pomoć iz Amerike, većinom zanemare svoje gospodarstvo. Tvrdi (u 3. 61.) da nije istinita prijašnja tužba stranaca da se zlo nalaze stanom i jelom u Dalmaciji, da je Hotel Bristol u Zadru dobar i da su Dalmatinci vrlo gostoljubivi i da ne perušaju strance, jerdajeto proti^ njiliovom poštenom osjećaju a da se protivno događa u drugim zemljama. Okrom toga krasota Dalmacije je taka, da može pritezati posjet stranaca. Stranci ipak iz Trsta i iz Rijeke mimolazeći Dalmaciju idu u Italiju i u Grcku, jer se glede Dalmacije ne čini mal ne nikakve reklame za promet stranaca. 0 Spljetu (u 8. 61.) kaže da je naj znamenitiji grad dalmatinski u gospodarskome pogledu i da se još sa vatrenja6e vidi monumentalni zvonik sv. Dujma, spominje s lijeva od luke Marjan, sada pošumljeno i lijepo šetalište, i uz obalu ba6ve vina tvrtke Ilijica i Katalinića; po srijedi ostanci Dioklecijanove pa1абе, koje sadrže mnoge kuće grada Spljeta i da su sumporne vode u Spljetu primatali ovog cara.da gradi ondje polaču. Navodi Hotel Bellevue kao naj bolji na krajnom krilu „Prokurativa'* i gostionu Smodlakovu iza Općinskog doma kao naj bolju gostionu. Isti6e živahan promet gradski i napredne znakove; ali se još ne vidi nova željeznica, govori o školskom napretku, jer je utemeljena poljodjelska, pak i trgova6ka škola a brzo će i industrijalna škola. O zgradi za realku kaže da treba pokriti glavu da ne bude viđena, tako je gadna. Govori da je glavna trgovina Spljeta vino, koje se prije mnogo iznosilo u Francusku; ali da je sada trsna uš zarazila vinograd i u dalmatinskom kraju. Istice industriju cementa u Spljetu, kojom je započeo 1860. g. neki Nijemac iz Pruske. Kad je njega nestalo u njemacko-francuskom ratu, nastavili su tu in-