SRĐ

БИЉЕШКЕ. — BILJEŠKE.

377

bjohu mnoge stepenice i pođzemne prostorije da se možeš skriti ili pobjeći. Velika trešnja 1667. god. razori i ovaj dvorac. U tu zgradu, nepristupnu s mora, zakloni se Soderini, „gdje razmišljaše o ništavilu Ijudskog veličanstva", kako kaže pjesma. Tu je živio ne bez straha, jer često su morem prolazile „drijeva i galije", kako kaže pjesrna, i po pričanju trebalo je da se više puta skriva đrugovdje. Ali kad nije bilo pogibli, bavio se gojenjem cvijeća, voćaka i povrća i izlazio je po ubavoj okolici u šetnju, a Dubrovčani su ga često posjećali. Boravljenje na Orašcu ne trajaše dugo. Papa Julije II., koji mu bješe protivan, umrije 21. februara 1513. i izabrat je tada za pa.pu Giovanni de' Medici, koji uze ime Lava X. a bješe prijatelj kardinala Volaterrana, Frana Soderinia, brata našcga gosta. Lav X. osobitim brevom priopći prognaniku svoje uzašašće na papsku stolicu i pozove ga da dođe u Rim da živi u potpunoj bezbjeđnosti. Piero Soderini prihvati ponudu, priopći to dubrovačkom senatu i obećavujući mu svoju vječitu harnost oprosti se snjim. Piero u toliko bješe došao u Gruž pak u grad 21. aprila 1513. Tu se ufcrea u brod Tome Matova Smokve i odjedri put Jakina nakon seđam mjeseca boravljenja na dubrovačkoj zemlji. Dubrovački se senat, kad je Piero bio već u Rimu, pismom od 7. maja 1513. oprosti s njim i preporuči mu se da ga štiti pred rimskom kurijom. On pismom iz Rima 21. maja i. g. oprosti se i zahvali iznova i izvjesti Dubrovčano o svom putovanju i o prvim koracima u Rimu na korist republike. ► Brat mu četiri dana poslije zahvali Dubrovčanima na gostoprimstvu i što su mu bili s.^asili život bratu i obeća im svoju zaštitu.

Prijašnji bjegunac proživi u Rimu do iza 1517. godine, kad je pisano njegovo posljednje pismo. U sve to vrijeme bio je najbolji zagovaratelj dubrovačke republike pred papom i rimskom stolicom. A. V. Graditeljstvo. — Caklena kuća u Japanu. Jedan liječnik, porijeklom iz Holandije, dao je sagraditi u Jokohami čudnu jednu kuću. Zidovi su zgrađeni dvostrukim pločama od neprozirnog stakla, između kojih ima koceljna rastopina. Nje je osobina, da upija obdan dio vrućine a obnoć je pusta, tako da je toplota u kući konstantna. Nema ni vrata ni prozora. Krov je od crnog cakla pomješana gradivom, što je loš vodič, i gvozdenijeli rešetaka obavjenijeh pamukom impregnovanim mikobičidskim proizvodima. Ispod zemlje ulazi se u kuću. Statistika. — Šematizam biskupije dubrovačke. Izašla je za g. 1907. ova knjiga. Iz nje vadimo ove podatke : popova, fratara i dumana, što pripadaju ovoj biskupiji ima: 353; između njih ima: Franjevaca 49, Dominikovaca 31, Isusovaca 6, dumana (sestrica) 82 bez onih trećeg reda. Od tih 353 nalaze se izvan dieceze 25 lica; tu su pribrojeni i klerici, novici i ost. Stanovnika ima u svoj biskupiji 75.957. U gradu sa zagrađima ima 8.749 stanovnika. Biskupija je razdijeljena na pet dekanata, t. j.: dubrovački sa 22.573 stanovnika ; korčulanski s 21.734, pelješki ili rćanski s 10.147, stonski s 9.884 i konavoski s 11.619 stanovnika. Po oviin brojevima u biskupiji dubrovačkoj na 1000 stanovnika pripada 4'7 lica crkvenog staleža ; t. j. na 200 stanovnika pripada po prilici 1 lice crkvenog staleža.