SRĐ
472
СРЂ. — SRĐ.
s obavjestima, koje smo 1879. godine čuli u Napulju iz usta mladog inženjera Pepe, iz porodice poznatog generala Pepe, koja u onim naseobinama ima kmeta Slovena i Arbanasa. Pisac pripovijeda sve posjete i razgovore s „našim ljudima" i nastoji da po jednom natpisu od 1531. god. na crkvi u Palati, po predajama, po prezimenima i po njihovu jeziku sudi, otkle su oni došli, pa i ma da pisac nije s'trukovnjak u ovoj vrsti, njegovo je pisanje vrlo zanimljivo. On odbija mnijenje da su ove naseobine bugarske, i ono da su srpske s Kosovapolja ili iz Arbanije, da su iz Boke, ili iz Dubrovnika, a pristaje uopće na to da su iz Dalmacije, kako tvrdi napomenuti natpis, predaja „naših" Ijudi onamo i predaja u nas u selu Bačini blizu ušća Neretve, gdje narod pokazuje ruševine Mirkovih dvora, otkle se Mirko s mnogo naroda iselio preko mora. Pisac određuje neretvansko-biokovsko primorje kao kraj, iz kojeg su došle one naseobine onamo u Italiji i potkrijepljuje to mnijenje tim što između njih ima sedam prezimena iz ovog našeg kraja, biva: Mirko, Papić, Tomić, Peko, Mileta, Iveta i Rado i tim što su oni „naši" ljudi štokavci, što imadu ponajviše štokavske skupine suglasnika, što imadu isti naglasak i što mu se čini da se njihovo пагјебје najviše približuje jeziku koji se govori u Trpnju i okolici na Stonskoin Ratu. Ovi Sloveni su rodoljubni i nastoje da sačuvaju svoj jezik, te - su 1904. osnovali Slovensku Knjižnicu u Krucu i preporuбији se narodu srpskome i hrvatskome u svim našim zemljama da im šalju na dar naših knjiga i razglednica, jer osim knjižnice sastavljaju zbirku razglednica i narodnih nošnja iz svih naših zemalja, te im je i pisac ovog sastavka poslao onomadne nekoliko razglednica. Knjige i razglednice treba im poslati pod ovim naslovom: „Slovenska Knjižnica u Кгиби" „Biblioteca slava in Acquaviva Collecroce" „Provincia di Campobasso". „Italia". Ko im pošalje razglednice, neka naznaći mjesto svog boravka i stavi svoj potpis. — Najkorisnija bi knjiga za njih bila: Pietro Budmani : Grammatica della lingua serbo-croata (illirica). Vienna 1867. Ko je ima, neka im je pošalje na dar. Preporučujemo svakom rodoljubu da pročita ovu Smodlakovu knjigu. Ona je uprav zanimljiva. Samo treba žaliti da katkad ima po dosta štamparskih netačnosti; na 8. stranici na pr. ima ih oko desetak. Vanjska je oprema lijepa, papir dobar i štampa čista. — A. Vučetić.