SRĐ

БИЉЕШКЕ — BILJEŠKE

Књижевност и Умјетност.-Književ. i Umjet. Srpski novelista g. Miloš Martinović napisao je pod pseudonimom kroz dugi niz godina mnoštvo izvornijeh priča i novela. U njima su vjerno istaknuti narodni običaji i iznesen velik broj izraza i riječi još nepobilježenih i živo se predstavljaju razni pojmovi u narodu u Crnoj Gori, u Bosni i Hercegovini. Neke pripovijesti mogu pobuditi zanimanje i samih prirodnjaka, kao što je ona posve istinita pod naslovom „Lisičja premudrost". U njoj pisao pripovijeda ovo: „ Jednom nekoliko ljudi u šumi opaziše lisicu gdje ide od grma do grma i u svaki se zavlači i nešto bijela i okrugla nosi u zubima. G-onetali su da to ne budu jaja. Ona napokon s nešto velika bijela u zubima pođe na vodu i naj prvo uroni u nju rep, te sve po malo stražnje tijelo pak upadajući po malo sve to dublje u vodu, zaroni u nju i s glavom. Seljaci tada počeše žaliti da se lisiea utopila, ali tek se sjetiše toga, kad lisica iz vode na suho na drugi kraj i bjež u goru. Ljudi tada pođoše da vide ono nešto bijelo, što je plutalo po vodi. Kad što bješe ? Klupko ovčje vune što je lisica bila skupila po grmovima, gdje se ovce, kad prolaze, zadjenu svojim runom, te im grm iščupa nekoliko dlaka. Ali klupko bješe krcato buha, kojih se lisica svojom mudrosti bješe oprostila." Ove su priče i novele djelomično štampane po novinama. Ali je g. Martinović sada naumio da skupi sve to

blago, i ono još neštampano, i da mu bude izdano u jednoj knjizi. Te su priče i pripovijesti kratke a ima ih za 20 i više štampanijeh tabaka. — У Српском књижевном гласнику свесци од 1. маја о. г. има оцјена нашега Ф. Кулишића о дјелу Криста П. Доминковића: Сличице са села из дубровачке околине. Писац се изјављује похвално. Књига се може купити у писца, у Спљету код Морпурга, у хрв. књижари у Задру, како смо навијестили пригодом оцјене у Срћу. — Кне Константин Немања, самозвани, посљедњи потомак династије Немањића. 0 њему Ем. Цветић доноси у С. К. Г. од 1. маја прилог са 5 писама од 1834-5. r. Тај је кнез у ствари био Константин Игњатијевић, звани Славуј, родом из Беркасова, стражмештар у аустријској војсци, пак варошки капетан у Биограду. Из писама проистиче да га је кнез Милош помагао редовито новцем и да су и он и власти поступали с њим веома обзирно. — Zakon i analogija и jeziku. „Вгаnič" u svom 8. broju donosi člančić o zakonu i analogiji u jeziku i tvrdi uz Vuka i Jovana Živanovića protiv Maretića da se u književnosti imadu upotrebljavati oblici po zakonu, a oblici po analogiji samo, ako su istisli iz živog jezika i književnosti oblike po zakonu. — Ivan pl. Zajc, hrvatski komponista. Dne 25.-27. aprila o. g. proslavljena je naj svečanije u Zagrebu 70. obljet. rođenja i tisućeti opus ovog komponiste.