SRĐ

LETIMICE KROZ POLJICA

501

tru Dumičiću, koga je nestalna sreća, više puta za života, podigla do Gavanova imanja i stjerala do prosjačkog štapa, da obnovi te djedovske dvore. Kod s. Martina pod Podstranom, uz samo more, nalaze se ruševine rimskog Pitumtium-a. Poživi li naš arkeolog, Mons. Bulić, otkriće on i ovdje i kod S. Petra pod Jesenicama, povjesničkog blaga. Krilo, zabitni ugao na jeseničkom žalu, u malo godina, postalo je glavna poljička luka i središte poljiekog prometa. Okretni primorci predvidješe budućnost Krila, sami zapasaše neznatnu luku, pogradiše gradskih kuća i zasnovaše skladišta, za našu i stranu trgovinu. Viada se ne ogluši primorskim molbama, udesi na Krilu zaklonito pristalište jedrenjačama i parnim brodovima, uspostavi poštansko-brzojavni i carinarski ured, i nadcestarsku i financijalnu postaju. Kuće, što su primorci pogradili na žalu, svojom gospodskom uredbom i udobnošću privlače spljetsku gospodu na ljetnikovanje i kupanje. Krasna je poljička obala, koja će, kad li tad li, skočiti na glas, jer je mučno naći pristojnijeg kupališta, i što je more čisto, i što mu plitko dno posuto sitno-glatkim pijeskom, koji je brza Cetina, u svom dugom putovanju, ugladila i uvaljala i naslagala ispod Poljica. Obiluje primorska obala i mekušcima i ribom za zabavu ljetnim poljičkim gostima, a pri ruci im je i to, što su u blizini Splita i Omiša, za opskrbu hrane i izlete. Donjo-poljička sela redaju se ispod brda Peruna ne daleko od mora. Imućniji spuštaju se k moru, i ne bi se bilo čuditi da dosadanje kuće pri brdu opuste. Malo dalje Krila, k jugoistoku, nalazi se mala dućka luka, a do nje kuće poput ljetnikovaca. * Netom stupiš na Dugi-rat, nazreš stari, junački Omiš-grad, koji se zavukao pod visoku Dinaru, a s nje su ga branile dvije negda nepredobitne tvrgjave, danas porušene: turski Starigrad i mletačka Mirabella. A i bez njih je Omiš bio utvrđen i opasan visokim i debelim zidinama i dubokim prokopom i tvrdom kulom na ušću Cetine. Prošlog mu vijeka, s zdravstvenih obzira, lagumaše zidine, a prokop (fossale) nasuše i zasadiše stabljikama te ga pretvoriše u hladovito šetalište. Valja priznati