SRĐ

TRAGEDIJA U KVERETARU

661

Karlota, izgubivši svaku nadu, sve više potištena, krene iz Rima u Miramar, gdje nekoliko mjeseca kasnije — oktobra 1866. — pade u ludilo. Dok se ovo događaše u Evropi, franceska vojska ostavljaše malo po malo Meksiho. Mjeseca marta 1867. otplovi i posljednji brod iz luke Veracruz-a. Uzalud nastojnhu Maksimilijanovi prijatelji da ga nagovore da pođe s njima. Toga ne htjede da ucini, smatrajući prijestoije naj dostojnijim grobom jednoga vladara. Odlazak franceske vojske uskrisi sve nade Juarista, koji već prije no što posljednje čete franceske otploviše bijahu pofeli izlaziti iz svojih skrovišta. Juarez, prognani predsjednik, sakupi oko sebe svoje vjerne pristalice te u malo vremena ote imperijalistima nekoliko utvrđenih mjesta. Maksimilijanove cete imađahu u svojim rukama još gradove Meksiho i Kveretaro, znatno mjesto i radi svojega smještaja i radi svojih utvrda. Tamo se zaputi Maksimilijan po savjetu svojega ministra Lareza, da tako oko sebe okupi cete, koje mu još bijahu na raspoloženju. U carevoj pratnji bijahu i njegova dva glavna generala Mejia i Miramon. Već 6. marta stađe republička vojska podsjedati Kveretaro. Podsjedanjem upravljaše general Escoledo. Posada se Kveretara borila naj većim junaštvom, ali njezini redovi postajahu od dana na dan rjeđi, dočim republički ojaćavahu sve više svoje čete. Polovicom mjeseca maja bijaše posada sasvim prorijeđena, tako da grad mogaše biti osvojen svaki cas. Sto započe republička vojska, to dovrši izdaja. U noći od 14. na 15. maja Maksimilijanov general, Lopez, otvori nepnjateljima gradska vrata. Maksimilijanu ne preosta drugo, nego da se na milost i nemilost predade neprijatelju. Sto je pri tomu boljelo cara naj više, bijaše pomisao, da ga je onaj izdao, koga bijaše obasuo svakovrsnim dobročinstvima. Ali se Lopez ne nauživa dugo plodova svoje izdaje, jer malo za tim umrije u naj groznijim mukama, jer ga bješe ugrizao bijesan pas. Maksimilijan se nalazaše u rukama svojega krvnoga neprijatelja, Benita Juareza. Bijaše se neprijatelju izručio bez ikakva uvjeta, stoga se postupalo protiv njega i njegovih generala na temelju ratnoga prava. 15. juna, malo iza ponoći, bi