SRĐ
30
СРЂ. — SRĐ.
kapitulacija bez uvjeta ikakvoga, skrajnu obranu Rima i smrt ispod njegov'ih ruševina, slobodan izlaz ustavotvornoj skupštini, vojsci i narodu, da se rat nastavi drugovdje. 0 tim trima zaključcima imaše skupština da vijeća i za jednoga od njih da se izjavi. Garibaldi, na čije mnijenje triumviri polagahu osobitu važnost, izjavi, da je drugi zaključak najzgodniji, pošto im ostavlja slobodne ruke, da na drugom mjestu radi za narodnu stvar. Okrom toga, ovaj se zaglavak potpuno slagaše s političkim nazorima Garibaldi-jevim. S generalom je Oudinot-om mogao — o čemu nije sumnjao niti časka — sklopiti veoma povoljnu kapitulaciju, ali je u svojoj idealnosti smatrao nedostojnim sebe i velike narodne ideje te zastupaše, da se upusti u dogovore s onima, koji su mu krnjili pravo da bude Talijanac, da bude svoj u svojoj kući. Sto bijaše rekao u skupštini, ponovi Garibaldi sutradan u jutro svojim vojnicima i narodu. Onima, koji su htjeli za njim ući, obeća patnje, napore, rane, smrt; za šator nebo, za postelju zemlju a za svjedoka njihovih podviga Boga. Cuvši ustavotvorna skupština mnijenje Garibaldi-jevo, te pristavši uz njega, prihvati prijedlog Oernuschi-jev, da se vlast izruči gradskome vijeću, a skupština da se raziđe. 2. jula proglasi Mazzini sa Kapitola završenim republikanski ustav, te zapusti grad. Kao sabiralište označi Garibaldi svojoj legiji i onima, te ga htjeli pratiti, plokatu S. Giovanni Laterano. Uz njega se i njegovu hrabru suprugu Anitu sakupi oko 5000 ljudi, voljni da pođu za njim, kamo ih bude htio voditi. Garibaldi doduše nije znao kamo će krenuti, samo mu je bilo jasno, da četiri ogromne vojske vrebaju na njega, kako će ga, poput divlje zvijeri, sa svih strana opkoliti, da ga onda sasvim smrve. Sa leđa ga proganjaše francuska vojska, sa desne napuljska i španjolska, a pred njime stajahu Austrijanci. Da se izvuče iz toga željeznoga obruča, trebaše da se ogleda s jednim i obrani od ostalih neprijatelja. Taj je slučaj u historiji ratova tako nov, da ga jedino ime ofenzivni uzmak može prilično harakterizati. Prije nego će iziti iz vječnoga grada, uredi Garibaldi, kako je bolje mogao, ono svojih 3000 ljudi. Učinivši potrebite izvide, uvjeri se, da mu je put sprijeda slobodan, te da mu za čas