Srpski pčelar

košnice i za početak neophodno potreban pribor. Početi odmah u većem opsegu ne preporučam, jer je veliki riziko, i kod svakog početka plaća se naukovina. Sa povećanim razumijevanjem života pčele i većim iskustvom dolazi povećanje pčelinjaka samo po sebi. Dakako. noophodno je potrebno čitanje stručnih knjiga i časopisa. Za mnoge poslove pčelara, kao na pr. dobivanje čistoga meda, čišćenje voska, krpanje saća i t. d. koji radovi djelomice spadaju u kuhinjske poslove i sliče ženskim radovima zahtjeva se ženska svojstvenost, pa mi se čini, da smo mi žene barem toliko sposobne kao vi muškarci. Najteži momenat kod žene pčelara je hvatanje roja. Međutim i ovo smo prebrodile uvođenjem umjetnog rojenja, što je kod stručnog odgoja matica i savremene košnice lako provedivo. Od godine 1911. sretna sam vlasnica lijepog pčelinjaka (paviljona), u kojem ima 56 pčelinjih društava. Opravdano je dakle moje stanovište neka žena sudjeluje u pčelarstvu. Naravno ne svaka žena (kao što nije ni za svakog muškarca) ali stalno za svaku Ijubiteljicu prirode, a naročito za svaku samostalnu ženu. Da su žene dorasle pčelarstvu, dokazalo se je u mnogo slučajeva za vrijeme svjetskoga rata. Poznati su mi slučajevi, gdje su žene vjerno timarile svoje, a i tuđe pčelinjake. Obradovalo bi me, da ovi moji izvodi ne bi promašili utisak za one, za koje je to pisano. Od smrti mojih roditelja, izabrala sam si pčelarstvo kao životno zvanje, što nisam nikada požalila. Neka to bude i drugima, što je postalo meni, izvor veselja i zadovoljstva, koji često pomaže, u teškim časovima.“ Dobro bi bilo da svaki otac pročita ovaj članak svojoj obitelji, a pogotovo ženskoj djeci, pa dao Bog, da makar mali procenat naših žena, udovica i djevojaka, umjesto čitanja sajamske literature, uhvati se čitanja pčalarskih knjiga i tako stekne teorijsko znanje, a svaki će pčelar drage volje uputiti svakog prijatelja pčelarstva u praktični rad sa pčelama. Ne mislite oci, majke i kćeri, da naš narod nema pćelarica. Ima ih, koje su već mnogo godina javne radnice, ali na žalost, broj im je vrlo malen.

Мрави на пчелињаку.

MAPJAH Ж. СТОИЉКОВИЋ, Алексинац.

Мрави на пчелињаку не само да су досадни незвани гости, већ су праве штеточине и као такви не смеју се трпети на пчелињаку. Они се радо настањују са својим гнездима у близини пчелињака, па и око самих кошница, а још

102