Student

ASPEKTI ŽENEVE

Ma koltko diplomatska aktlvnost 1 prognoze komentatora zapadnih listova pred Zenevsku konferenclju pokazivali otvoreni skepti. clzam n pogledu njenih šansi, postoJi mogućnost da ova konferencija donese rešenje nekih dalekosežnlh problema ili bar utiće na smanjenje zategnntostl u svetu. Međutim, pitaaje statusa Kine na ovoj konferen. cljl, postavlja se kao teren na kome odmah dolazi do izraza nepomirljlvo«t stavova SAD 1 Sovjetskog Savesa. Pre nego se pređe na razmatranje problema radi kojlh Je sazvaaa konferencija treba reilti spor oko statusa Kine. Spor oko položaja Klne na 2enevSkoJ konferenciji potiče od različitog tumačenja zaključaka Berlinske konferencije. Rusi smatraju da Ze. nevska konferencija treba đa bude aastanak pet velikih sila i 14 drugih zainteresovanih zemalja, dok zapadno sile tvrde da Berlinski kominike n kome se kaže da četvorlca velikih pozivajn »NR Kinu i ostale zainteresovane«, ne ostavlja mesta takvora tumačenju. Razmena nota o ovome predlogu nedvosmisleno Je pokazala rarlikn tumačenja. Da U te konferencljl naizmenlčno pretsedavatl pet ministara Ш četiri, ustvari je formal no pitanje ali ono đohija vanredan značaj obzirom na američku polltiku prema Kinl. Bepnblkanska »politika čvrste rnke« prema Kini rezultira iz oscćaja ugroženostl amerlčklh intcresa u Azljl od strane ove države. Većlna azlskih zemalja gaji tradlcionaino ne. poverenje prema amerlčkoj politici plašeći se imperijalističkh pretenzija najjače zapadne sile. Amerikanci su и pokozali nesposobnl da preraa Klnl pronađu elastlčnu politlku i đa njene namere, koje su usko vezane sa ruske interese u Az ! jt, osujete prijateljskom politikom prema azifVini narodima i nemešanjem u njlhove poslove. Amerikanci su podržavanjem Cang Kaj Sekovih trupa и Burmi i pružanjem vojne po. moćl Pakistanu izazvali nepoverenje gziskib naroda. Ovako kruta, 1 nepromlšljena politlka ne samo da ide na ruku Ruslkoji n Azlji nalaze odličan teren za manevrisanje nego Je dovela SAD u paradoksalan položaj. Optu. žnju klnesko držanje kao ekspanziJn koja ide za osvajanjem i potčtnjavanjem Azlje, što ima svoga osno va, a otvoreno izjavljuju da će u slnčaju povlačenja Francuza iz Indoklne poslati tamo svoje trupe. O. ptnžnju Indlju da razara Jedinstvo slobodnog sveta a njenom prvom susedn naoružavaju 1 obučavaju trupe. Teško Je verovati da će Pakistan bitl spreman na kompromis u Kašmlrskom pitanju kada iza sebe ima vojnu pođršku SAD. OCevidno se američka politika п Aziji služl po. grešnim sredstvima u borbl protlv kineske ekspanzlje. A ako SAD žele da onemoguće ekspanizvne namere Kine 1 Rusa u Aziji u interesu azi sklh naroda onda moraju da se od. reknn i svojlh ekspanzivnih poteza. U svakom slnčaju položaj SAD đa nas ne izgleda primamljlvo Vellka Brltanija ne pokazuje dovoljno razomevanje za američku netrpeljlvost prema Klnl a Francuska Je spremna da sa ovom pregovara kao velikom silom n zamenu za častan mir u Indoklnl. Dakle, blće dosta teško G. Dalsu da u Zenevl odhaei rnsko tumačenje svojstva u kome se Kina nalazi na konferencijl. Ako je glavni ruski cilj da u 2enevi postignu afirmaciju a da su diskusija o Koreji i Indokinl eamo sredstvo za to, što mnogl п svetu pretpostavljaju, onda je teško predvi deti kakav ishod može đa ima sukob oko tumačenja statusa Kine. Međutim, ako Rusi formalnim pritiskom nastoje đa stvore utisak insistiranja pa se zatim povuku I time nčine fiktivni nstupak za koji mogu zahtevati amerčiku popustljvost u druglm pitanjlma, onda postoje uslovi da Zenčvska konferencja pružl đalje mo. gućnosti velikim silama da manevrlšu i estvare eventualne aranžmane bar na nekim pitanjima. z. м.

Фашизам на делу

(Превод из аустриског омладинског социјализтичког листа ~Trotzdem-‘)

„Поздрави моју жену и моје дсте, поздрави Шпанију!" замолио ме је један шпански социјалиста када је чуо да кроз неколико дана путујем за Шпанију. Поред тешко зарађених долара, дао ми је и нешто намирница за његову породицу. Beh скоро петнаест година живи Јосе Р. одвојен од своје породице После некодико дана разговарао сам са његовом женом у близини Мадрида. „Радим у војној кројачници’' причала ми је она, ~са просечном зарадом од Једног франка дневно за десеточасовни рад”. Како ипак саставља крај с крајем? Њена седамнаестогодишња кћерка ради као продавачица и зарађује 340 пезета месечно (око 42 франка), а и зараде осталих чланова породице иду у заједничку благајну. Тако се некако провлаче. Елегантне жене Насупрот овој беди, главне улице Мадрида показују да један одређен број становништва не трпи пикакву оскудицу. Напротив, радње пуне луксузне робе, елегантпо обучене жене, америчке лимузине и лепи локали, свакодпевна су слш.а мадридских главних улица. Изгледа да нико није чуо за беду која царује свсга неколико улица даље.

Намештај ниЈе познат у становима Мадрида. Спава се на неколико крпа које су истовремено и покривач. Столица за склапање служи као сто. На н>ој ретки „порцелан“ породице Цампос. Слику „благостања” допуњуЈу многобројни странци који данас путују по фашистичкој Шпанији, јер је то, сто, „у моди”. д еца-прос}аци Али и странци морају да примете беду. Гомиле деце лутају улицама свакога града Шпаније тра-

жећи милостињу од странаца. Та деца, упалих очију, бледа, обучена у рите показују јасно какав је живот иза светлуцаве фасаде фашизма. Ако пођемо нешто даље, у предграђе Мадрида видећемо такве сиротињске станове какве тешко да ћемо наћи у којој другој европскоЈ земљи: пећине ископане у неком брду, покривене споља даскама и комадима плеха, а изнутра обложене дрвеним отпатцима. Видећемо сиротињске избе од земље какве су нам познате са слика часописа коЈи приказују станове најпримитивниЈих урођеника Африке. Ко се усуди да погледа неко од тих пребивалишта, често Је изненађен релативном чистоћом љихове унутрашњости, НамјештаЈа готово и нема, али су зидови обојени светлом боЈом или прекривени харитЈом. Такве пећине налази странац не само у Мадриду, већ у шпанским индустриским градовима. Становници сламова у предграђима Мадрида т'е желе да буду фотографисани. Пре неколико година имали су због тога рђаво искуство, Тако нешто ставља шпанске власти у покрет. По кратком поступку становници тих четврти били су исељени и додељене су им празне. скупе собе. То ниЈе имало много смисла. Шпански радник зарађуЈе месечно 700—1000 пезета. Од чега he да живи ако за празну собу треба i да изда 400—600 пезета, а за кило-

Јосе Фредерико Цампос ?е квалифпховани радник и зарађује месечно у једној мадридској фабрици 900 пезета (90 фрапака). Налазио се пред избором: да буде гладан у соби, или сит у пећини. Изабрао Је друго и са женом ископао пећину у иловачи предграђа. грам хлеба 5,5 пезета. Зато ниЈе било другог излаза: морали су натраг у пећине на перифериЈе. Република није заборављека Упркос духовног стваралаштва, терора и беде, становништво није заборавило време демократске републике коЈа Је земљи донела преокрет на пољу социЈалног осигурања и производње. Дух отпора Још увек је жив. Фашизам има мало присталица у земљи. Терор и таЈна полициЈа онемогућуЈу раднике да оборе омрзнути режим. Поред тога, чињеница је да се данас неке земље такмиче за наклоност диктатора. Зато се шпански радник с правом боЈи да не буде Још Једанпут издан.

Радничкн ставовн у предграђу Мадрида

PRED OSNIVAČKU SKUPŠTINU

U KLUBU ZA MEĐUNARODNE VEZE

Upoznajemo žlvot i pnlike u inostranstvu izučavamo naučne i kulturne probleme učimo strane jezike. JoS prošle godine pojavila se iđeja za osnlvanje ustanove na Unlverzitetu koja bi okupila nastavnlke i stuđente zainteresovane za proučavanje života 1 prilika u inostranstvu. Tako će preko neđavno formiranog inlcljativnog ođbora koji priprema osnlvačku skupštlnu biti osnovan Kiub za međunarođne veze nastavnlka, asistenata 1 stuđenata Beogradskog univerziteta. Rad ovog Kluba je vrlo široko zamišljen. On će 1 po formama 1 po sađržini blti raznovrstan i interesantan. Clanovima Kluba blće omogućeno da izučavaju pojeđine zemlje, žl. vot i običaje naroda u njima, zatim nastavnlčke i stuđentske organizaclje osnovna dostignuća u nauci i tehnici. Raznl političarl, kulturni 1 naučni radnici koji dolaze u p>osetu Beogradu u Klubu bi držali predavanja na aktuelne teme, dok bi našl nastavnici i studenti kao i diplonriate i novlnarl govorili o svojim utisclma posle povratka iz inostranstva.

Osim toga, putem izložbi, koncerata, predavanja itd. članovi Klaba upoznavaće se sa kulturnim tekovinama pojedinih naroda. Takođe će naša kulturno umetnlčka društva i dr. našim inostranim gostima prlkazivati naša dostignuća na kulturnoumetničkom polju. Nastavnicl i studenti sa svih fakulteta moći će prema onome šta ih ргоfesionalno interesuje pomoću raznih stručnih publikaclja, časopisa i đruge štampe koju bi Klub đobavljao da izučavaju pojedine naučne 1 druge probleme u savremenom svetu. Za članove Kluba koji to žele orga nizovaće se i kursevl stranih jezika. Ovo su osnovne zamsli o delatnosti Kluba za međunarođne veze. Na osnivačkoj skupštlni koja će biti ođržana početkom maja verovatno će se opširno dlskutovati o formama i načinu rada Kluba. Svi oni koji žele da postanu njegovi aktivnl članovl treba đa se prijave svojim sekcijama i udruženjima i pripreme đa na osnivač kom sastanku svojlm mišljenjima 1 pređlozima đoprinesu uspešnom početku rađa ove korisne institucije. у. м.

Kroz stranu studentsku štampu

BEZ STRAHA ZA POTOMSTVO U DanskoJ stalno raste broj oženjenib studenata. Na miiverzltetu u Arhusu procenat oženjenlh stuđenata iznosi 19,2'/t, studentkinja 15*/.. Polovlna brakova je bez đece, 40*/# imaju jedno, a lO’/i dvoje i više dece. PUSENJE ZABRANJENO! Darhem (Engleska) Univerzltetskl savet stavio je ponovo n« snagu Jednu staru uredbn kojom se studentlma zabranjuje pušenje na ulici kada pađne mrak. Zvanični organ Nemačkog stndentskog saveza donosi; SLUCAJ STUDENTA DIKERSA Student Diter Dikers Isključen je sa pravnog fakulteta u Kelnn zbog ponašanja nedostojnog člana jedne studentske delegaeije. Dikers je Izazvao mnogobrojne proteste u Jugoslaviji kada Je, prilikom razgledanja spomenlka pcdignutog u spomen nekadaSnjih zvatorenka koncentracionog logora u Begunju (Slovenja), stavio istom cigaretu u usta. Preveo; Branko KOZIC INT2RNATIONAL STUOENT INPOSMATION SERViCE Pretstavnici 18R2 studenta iz se dam delhiskih koledža sudalovali su u reviziji socijalnog 1 ekonomskog stanja studenata ovog Univerziteta koju je organizovao delhiski komitet VUS-a. Najvećl broj studenata, preko 104», prlpada velikim (mnogobrojnim) po rodicama i većina od njlh je neosen|cna. Više od 90Vt su starijl od šesnaest godina, oko 6*/t ispod šesnaest godina I 25*/t iznad dvadeset godina. Prihodi većlne kreću se između 1.000—3.000 fra. naka. Ođ ostalih oko l2*/t imaju vrlo male prihode izraeđu 500 1 1.000 franaka, a oko 42*/t imaju prl hođe ргеко 3.000 franaka godlSnje. Velikl broj studenata je u nemogućnosti da se snabđe potrebnim knjigama. Prosečno jednom je studentu potrebno 4—lo knjiga za vreme trajanja studija za čije kupovanje bi trebalo oko 30—120 franaka po studentu. Oko l4*/t gubi B—3o dana zbog bole. sti, a skoro 4*/t više od trideset dana. Prevcla: Jelena OSTOJIC OUINOICINALI OECLI Uf»IV£RSiTARI TORINESI (Organ stuđenata iz Torina) U Belgiji funkcionišu četiri univerziteta od kojih su dva državna u Liježu i Gansu dok su druga dva privatna u Briselu 1 Luvenl. Univerziteti održavaju etničku i lingvlstičku podelu belgiske nacije. Naime, u Briselu 1 Llježu pretežno se govorl francuskim jezikom, dok se flamanskl jezik upotrebljava u Gansu i na katollčkom fakultetu u Lu-

2